MASTI

Posted on February 2, 2022January 17, 2022 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged masti, raw food, sirova prehranaLeave a comment

Morate paziti na količinu masti u prehrani!

Masnoća je zdrava za vašeg psa. Ona im pomaže kod živčanih i imunoloških funkcija i kritična je za zdravlje kože. Ali masnoća ima i lošu stranu: ona sadrži dvostruko više kalorija od bjelančevina, te u sebi sadrži vrlo malo količinu vitamina i minerala.

Najčešće kad pričamo u unosu masnoće ne mislimo na na komad loja, već kao dio samog mesa. Znamo da je crveno meso tradicionalno masnije od bijelog mesa, ali količina masti u mesu ovisi i o podrijetulu (vrsti životinji), te s kojeg područja životinje je isto poteklo. Postoje razlike u masnoci unutar mesa iste životinje, neki komadi će imati veći udio masti u odnosu na ostale.

Puranska prsa bez kože sadrže manje masti od purećeg bedra bez kože, kao što i goveđi file sadrži manje masti od goveđih prsa. No, razlika nije jedino kod singularnog proteinskog izvora, dva različita proteina iste kategorije (bijelo i crveno meso) može imati različite omjere masti. Kunić smatramo bijelim mesom poput piletine, međutim piletina je puno masnija u usporedbi s kunićem. Dok je kozje meso jedno od najnezasićenijih crvenih mesa na tržištu u usporedbi sa svim ostalim izvora crvenog mesa koje se uzgajaju.

Još je važno napomenuti da će koža svih životinja sadržavat znatnu količinu masti, bez obzira na protein od kojeg potjeće. Proteini divljači i onih koji su uzgojeni na pašnjacima mnogo su mršaviji u usporedbi s komercijalno uzgojenim mesom.

Dobro je dodati malo masti u prehranu vašeg psa.

Omega-3 ulja poput ribljeg ulja mogu minimizirati upalu i pomoći u zaštiti od stanja poput artritisa, srčanih bolesti ili čak raka.

A tko ne voli kokosovo ulje svom psu? Kokosovo ulje ima protuupalna svojstva, ali također pomaže u zaštiti od antibakterijskih, antivirusnih i antifungalnih infekcija te pomaže u održavanju zdrave kože, dlaka i probavnog sustava.

Ali ispada da davanje vašeg psa dodatnih masti u njegovoj prehrani nije baš tako jednostavno kao dodavanje malo ribe ili kokosovog ulja u njegovu hranu. Postoje različite vrste masti koje mogu koristiti zdravlju vašeg psa … a masnoća koju trebate koristiti ovisi o vrsti proteina koji ga hranite.

Objasnio je kako unošenje pravilno izbalansiranih masti može poboljšati ne samo zdravlje i dugovječnost vašeg psa, već čak i njegove mentalne sposobnosti i njegovo ponašanje.

Također nam je rekao o najboljim mastima koje možete dodati u hranu vašeg psa, ovisno o tome koje proteine hranite kao dio prehrane vašeg sirovog mesa. Pružit ćemo vam jednostavan vodič za uravnoteženje masti za vašeg psa u roku od jedne minute.

Ali prvo, neka pozadina masti.

Važno je uravnotežiti masti

Znate izraz “ti si ono što jedeš.” Pa … tvoj pas je masti koje jede. Kad vaš pas jede masti, on se ugrađuje pravo u stanične membrane svake stanice u njegovom tijelu.

Zdrave ćelijske membrane su temelj dobrog zdravlja … a nezdrave membrane mogu učiniti stanice manje učinkovitima, utječući na organe i cijelo tijelo vašeg psa. Istraživanja pokazuju da hranjenje dovoljno masti, u pravom balansu, može razviti bolji mozak i bolje ponašanje. Štenci brže uče i pamte više, a stariji psi ostaju mentalno oštri.

Pravilno izbalansirane masti također podržavaju bolje zdravlje očiju i srca te razvijaju više mišića i manje masti u tijelu, što dovodi do boljih sportskih performansi.

Općenito, ako hranite vašeg psa odgovarajućim mastima, on će imati manje zdravstvenih problema (što mu pomaže da živi što duže). Masti moraju biti kvalitetne i apsolutno svježe. Masnoće se brzo užegnu, a užegle masti mogu stvoriti kronične zdravstvene probleme.

Užegnute masti smanjuju hranjivu vrijednost hrane, mogu prouzrokovati proljev, probleme s jetrom i srcem, degeneraciju makule, kao i oštećenje stanica, rak, artritis i čak smrt.

Zbog toga ne želite dehidrate s dodanim mastima. Masti će se brzo pokvariti nakon otvaranja vrećice i hrane koja je izložena kisiku.

Proteini i Aminokiseline

Posted on January 27, 2022January 17, 2022 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged aminokiseline, proteini, raw food, sirova prehrana za mačke, sirova prehrana za pseLeave a comment

PROTEIN

U prehrani postoje tri glavna makronutrijenta – protein, masti i ugljikohidrati. Proteini su strukturne komponente organa, mekog tkiva, mišićnih vlakana, kože, kose, noktiju i krvi; mogu funkcionirati kao enzimi, hormoni i antitijela. Oni se prvenstveno koriste za prijenos i pohranu molekula u tijelu. Višak proteina koji nadmašuje potrebu za održavanjem mišićnog tkiva koristi se za energiju.

Novi proteini mogu se sintetizirati prehrambenim aminokiselinama ili aminokiselinama koje tijelo samo stvara. Protein se koristi da bi obuhvatio sve potrebe esencijalnih aminokiselina, uz ispunjavanja potreba za ugljikovim kosturom (veza između atoma unutar kemijskog spoja) i dušikom. To znači da psi i mačke nemaju minimalni zahtjev za cijelim, netaknutim proteinima, ali imaju minimalne zahtjeve za aminokiseline, ugljikove kosture i dušik.

PROTEIN & AMINOKISELINE

Razgradnja proteina započinje u želucu enzimom pepsin i klorovodičnom kiselinom. Djelomično probavljena hrana tada se prenosi u tanko crijevo. Enzimi gušterače oslobađaju se u tankom crijevu kako bi se proteini mogli razgraditi u aminokiseline kako bi se omogućila apsorpcija. Nakon što se aminokiseline apsorbiraju u tijelo, iskorištavaju se za stvaranje tkivnih proteina, enzima, albumina, hormona i drugih spojeva koji sadrže dušik. Višak aminokiselina koristi se za deaminaciju i energiju.

AMINOKISELINE

U totalu, postoje 22 aminokiseline, sve ih smatramo bitnima za funkciju jedinke, jedina razlika kao i kod vitamina je u tome što neke smatramo esencijalnim jer ih tijelo ne može sintetizirati, pa ih iz tog razloga moramo osigurati u prehrani. Uz pomoć jetre psi mogu sintetizirati 12 aminokiselina, dok mačke mogu samo 11.

Popis esencijalne aminokiselina koje se ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama, te se moraju unijeti u organizam kroz prehranu su:

arginin
histidin
izoleucin
leucin
lizin
metionin
fenilalanin
treonin
triptofan
valin
taurin (samo za mačke)

Uvjetno esencijalne aminokiseline su aminokiseline koje tijelo treba u doba fizioloških i patoloških stanja. Pojedine pasmine imaju naslijeđene predispozicije što utječe na ishod sintetiziranih aminokiselina. Uz to, određena zdravstvena stanja mogu utjecati na sintetizaciju aminokiselina.

Glutamin

Fiziološki čimbenici kao što su rast, trudnoća i dojenje utječu na potrebe glutamina u prehrani. Uz to, medicinska stanja i prehrana s malo proteina također utječu na razinu glutamina u tijelu. Kritično bolesne jedinke imaju veće zahtjeve za glutaminom. Pretpostavlja se da u vrijeme veoma stresnog razdoblja tijelo nije u stanju sintetizirati dovoljne količine ove aminokiseline.

Glutamin je uvjetno neophodan i pokazuje se korisnim u medicinskim stanjima kao što je sindrom propusnog crijeva. Psi i mačke koji imaju problema s probavom ili sindromom propusnih crijeva imaju koristi od dodavanja glutamina u prehranu.

Taurin

Ne smatramo ga esencijalnom aminokiselinom za pse, zapravo on ni nije aminokiselina, nego spoj sličan aminokiselini. Za razliku od mačaka, psi su u stanju sintetizirati dovoljnu količinu taurina, međutim, postoje medicinska stanja koja povećavaju potrebu za taurinom.

Psi sa srčanim stanjima imaju veće zahtjeve za taurinom. U nedavnim zbivanjima, nedostatak taurina povezan je s dilatacijom kardiomiopatije srca. Zatim, postoje određene pasmine pasa koje imaju genetsku predispoziciju za srčane anomalije/bolesti. Za takve pse se preporučuje osigurati zadovoljavajući unos taurina.

Taurin je esencijalna aminokiselina za mačke jer ga ne mogu samostalno sintetizirati s drugim aminokiselinama. Stoga se taurin u prehrani mora unositi u odgovarajućim količinama.

Prehrambene potrebe za glutaminom i taurinom lako se postižu kada prehrana sadrži sirovo meso, jaja i ribu.

IZVORI AMINOKISELINA U PREHRANI

Sad kad razumijemo da su proteini izvor aminokiselina, moramo razjasniti, koji su proteini najbolji izvor aminokiselina. Proteine dijelimo u dvije kategorije: one sa visokom prehranbenom vrijednosti, i one niske prehranbene vrijednosti.

Ne sadrži svaki protein koji vaš pas jede sve potrebne aminokiseline … u stvari, većina ih nema. Ali ako su sve esencijalne aminokiseline prisutne u proteinu – i u dovoljno velikim količinama da bi bile od koristi – tada će taj protein imati visoku prehrambenu vrijednost.

Ako nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina; ili su one prisutne u malim količinama, protein će imati nisku prehrambenu vrijednost. A prehrambena vrijednost proteina se mjeri po vrijednosti aminokiseline koja se nalazi u najmanjoj količini u tom proteinu (to se naziva ograničavajuća aminokiselina).

Proteini s najvećom količinom esencijalnih aminokiselina su životinjski proizvodi poput mišićnog mesa, sirovih mesnih kostiju i organa. Govedina, janjetina, svinjetina (ne hrani u sirovom obliku), puretina, piletina, jaja i riba samo su neki primjeri životinjskih bjelančevina koji pružaju široki spektar esencijalne aminokiseline za stvaranje optimalne prehrane. Količina aminokiselina prisutnih u svakom proizvodu ovisit će o više faktora, uključujući vrstu životinje, udio masti, prehranu kojom se životinja hranila, uvjete prerade mesa, uvjete skladištenja i vrijeme skladištenja istog. No, jedini proizvod koji sadrži sve esencijalne aminokiseline, u optimalnoj količini, su jaja. Proteini niske vrijednosti su ponajviše biljni proteini. Izvori proteina mogu se kombinirati na temelju njihovog viška/manjka aminokiselina. Kombinacija različitih izvora proteina se potieč jer jedino na taj način možete dobiti izbalansiranu prehranu.

10 Početničkih Pogrešaka

Posted on July 10, 2021July 10, 2021 Posted in mačke, psi, RAW 101, UncategorizedTagged 10 najčešćih pogršaka, raw food, sirova prehranaLeave a comment

Prelazak na sirovu prehranu sa suhe hrane, nije jednostavan kao prelazak na drugu vrstu suhe hrane. Ovdje postoji puno veći angažman vlasnika u pripremi obroka, kao i samog ljubimca u prilagođavanju na isti. Stoga smo vam ispod naveli 10 najčešćih pogrešaka koje činimo kao početnici:

1. Neinformiranost o prehrani

Upravo ste potrošili sat i deset minuta na gledanje dokumentarca Pet Fooled i ne želite da vaš ljubimca, član vaše obitelji, jede male smeđe (ponekad šarene) krokete jer ste shvatili da, iako piše premium na njima, približno su iste kvalitete kao i vreća od 15 kila koja košta 50 kn.

Put do pakla popločen je dobrim namjerama. Rečenica kojom bi trebao svaki vlasnik koji želi prebaciti svog ljubimca ili je već u postupku prebacivanja, trebao zapamtiti. Najčešće se pogreške dogode jer želimo najbolje za naše četveronožne prijatelje što prije jer pomisao da još jednom im moramo dati dehidrate izaziva osjećaj nemajke u nama. Iako je sirova prehrana najbolja opcija za njih, ona nije jednostavna i ne možete očekivati da nakon što potrošite 30 minuta čitajući o tome, će te biti spremni za totalnu promjenu ishrane svog ljubimca. Uzmite si vremena, ovo nije sprint nego marathon, informirate se o prehrani i potrebama vašeg ljubimca.

2. Ubrzavanje prijelaznog razdoblja

Normalno je da ste uzbuđeni i da želite što prije prebaciti vašeg ljubimca na sirovu prehranu. Međutim, najbolje je dopustiti vašem ljubimcu da određuje tempo prijelaza na sirovo hranjenje. Neki kućni ljubimci bez puno napora mogu prijeći na sirovo, dok drugima treba više vremena da se prilagode; pogotovo ako je riječ o prelasku na sirovu prehranu gdje pas/mačka mora naučiti žvakati svoju hranu, poput slučajeva kad ih prebacujemo na PMR ili ako je kućni ljubimac gastritičar. Nemoj te se žuriti i raditi razne mikseve hrane dok još ne znate jel’ određeni proteini uopće pašu vašem ljubimcu.

3. Začinjeno meso

Natrij je važan mikronutrijent za naše kućne ljubimce; međutim, prekomjerne količine natrija mogu u ekstremnim slučajevima dovesti do dehidracije, proljeva ili trovanja natrijevim ionima.

U veliku količinu mesa ubrizgava se otopinom natrija i nitrata što povećava udio natrija u sirovom mesu. Uvijek provjerite naljepnicu sirovog proizvoda kojeg kupujete. Osigurajte da meso koje dajete ima manje od 88 mg natrija na 100 g mesa. Nadalje, ne kupujte meso kojem je nadodana aroma, začinjeno šećerom ili bilo kojim drugim dodacima.

4. Izbjegavanje davanja sirovih kosti kao dio prehrane

Svi smo bar jednom čuli, ako ne bezbroj puta, da su kosti opasne i da se nikad ne smiju davati psima i mačkama da ih jedu. Ono što rijetko napomenu ti stručnjaci je da to pravilo vrijedi za kosti koje su termički obrađene (kuhane, pečene) jer tako gube vlagu i elastin koji su važna komponenta koja ih čini sigurnijima za probavu. One su ujedno važan izvor kalcija i fosfora radi održavanja zdravlja kostura.

Da, i sirove kosti mogu biti opasne, zato je bitno informirati se o tome kakve kosti smijete davati svojem ljubimcu, više o tome možete naći u ovom postu.

Općenita smjernica za davanje kosti je 10% prehrane za pse i 6% za mačke jer nismo svi jednaki. Ove smjernice se ne morate držati k’o pijan plota, već svakodnevno promatrati stolicu vašeg ljubimca i ako je mekana možete dati više, ili ako je tvrda/grudasta davati u manjoj količini, što se povezuje na iduću čestu pogrešku.

5. Davanje previše sirovih kostiju u obroku

Davanje prevelike količine može izazvati probleme poput zatvora, proljeva i povraćanja. Do toga najčešće dolazi jer organizam ne može probaviti tu količinu kostiju.

Iako se, pogotovo na prijelazu, predlaže davanje malo veće količine kostiju od preporučene doze zbog lakšeg prijelaza. Ako vidite da vaš ljubimac ima suhu stolicu koja se veoma lako mrvi, obavezno smanjite količinu kostiju u prehrani.

6. Davanje neprimjernih kostiju

Kada date vašem ljubimcu kosti koje su veće od primjerene veličine za vašeg ljubimca; on najčešće samo skine ostatke mesa s iste, ali rijetko kad konzumira samu kost. Takve kosti pružaju mentalnu stimulaciju vašeg ljubimca, te im čiste zube. Međutim, vaš ljubimac neće dobiti potrebne hranjive tvari poput kalcija kojeg nalazimo u kostima.

Postoji širok izbor kostiju kojima možete hraniti svoje kućne ljubimce, ali važno je paziti da dajete kosti ispravne veličine za vašeg kućnog ljubimca i izbjegavati nosive kosti (rekreativne kosti) velikih životinja.

Kosti udova velikih životinja mogu uzrokovati frakture zuba i čeljusti ako je vaš ljubimac agresivan žvakač. Uz to, ako se proguta veliki komadi, može doći do začepljenja. Međutim, ako vaš ljubimac nježno žvače, i rekreativne kosti se mogu dati kao dio obroka, ali uz uvjet da je velikim količinama mesa i dalje pričvršćenim na kost. Prilikom davanja kosti nadzor je presudan za sprečavanje ozljeda. Uzmite kost kad je uklonjeno meso s nje.

7. Prebrzo dodavanje nove hrane u prehranu

Nakon što je vaš ljubimac u potpunosti prešao na sirovu prehranu, novi izazov su novi izvori proteina. Mnogi ljubimci znaju imati osjetljivost na neke sastojke, kao i jednostavno da im se ne sviđaju. Kako bi svojem ljubimcu i sami sebi olakšali isprobavanje nove hrane istu dodajete u maloj količini u normalni obrok, te pratite ponašanje vašeg ljubimca. Ako nema negativne reakcije i sav oduševljen pojede obrok slobodno već u idući obrok dodajte taj sastojak u većoj količini.

8. Dodaci prehrani u prekomjernoj količini

Kao i kod ostalih sastojaka, umjerenost je ključna. Prekomjerno dodavanje može biti jednako loše kao i nedostatak hranjivih sastojaka. Osim što sve aminokiseline, masne kiseline, vitamine i minerale koje trebaju vaši ljubimci – biti dani kroz prirodne sastojke, isti se puno brže probavljaju, apsorbiraju i metaboliziraju u organizmu. Iako stopa apsorpacije je niža kod dodataka, oni ako nismo pažljivi mogu dovesti do mnogobrojni problema u rasponu od probavnih poteškoća do hipervitaminoze koja može izazvati ozbiljne probleme ukoliko nema pauze i rotacije dodataka kako bi organizam iskoristio zalihe istih.

9. Nepotrebno kompliciranje

Iako sirova prehrana nije nuklearna znanost, u želji da pružimo svojim ljubimcima najbolje što brže u kratkom roku, to može postati. A onda ta frustracija veoma lako dovode do toga da odustanemo od svoje ideje.

Sirova prehrana temelji se na premisi cjelovitog, divljeg plijena. Kada gledamo životinju koju ulovi i pojede divlji pas, vuk ili mačka, te podatke možemo koristiti za pružanje slične prehrane našem ljubimcu bez da on tu hranu mora uloviti kao njegovi divlji rođaci. Plijen se sastoji od mesa, kostiju, organa i krzna / pera, po tom sastavu su izrađeni modeli PMR (psi i mačke) i BARF (psi), upravo da što više prehrana naših ljubimaca oponaša cjeloviti plijen. Ali ono što je najbitnije je da smjernice nisu uklesane u kamenim, one su polazišta kod hranjenja sirovim hranom. Najvažnije je zapamtite da nahranite psa ili mačku ispred sebe, uvijek se prilagodite njihovim individualnim potrebama. Uz to, prilikom izračunavanja koliko hraniti vašeg ljubimca, nemojte se uhvatiti točno u gram. Ne samo da je ovo vrlo zamorno, već zahtjeva i jako puno vremena.

10. Osjećaj preplavljenosti

Prije prelaska na sirovu prehranu potrebno je istražiti i informirati se o istoj, ali internet je duboko, prostrano i strašno mjesto. Informacije o sirovoj prehrani variraju nadaleko i možda će biti teško znati koji savjet treba poslušati. To je samo po sebi dovoljno da mnogi vlasnici odustanu od sirove prehrane prije početka i ne želimo da se to dogodi. Pokušajte da vas ne preplavi ogromna količina informacija na internetu vezane uz sirovu prehranu. Ako ste početnik i treba vam dodatna pomoć oko hranjenja sirovog, ima Facebook grupu posvećenu informiranju vlasnika kućnih ljubimaca o sirovoj prehrani, kao što možete na našem blogu, Instagramu i Facebooku postaviti svoja pitanja i nedoumice.
Ovdje smo da vam pomognemo na svakom koraku, ne bojte se postaviti pitanje!

Mišićno meso

Posted on May 10, 2019 Posted in mačke, psi, RAW 101, UncategorizedTagged mišićno meso, osnove, rawLeave a comment

Mišićno meso sačinjava najveći dio sirove prehrane vašeg kućnog ljubimca. Njegova primarna uloga je opskrbiti tijelo proteinom. Ali to nije njegova jedina uloga, kroz njega unosimo u prehranu različite količine masti, vode, te vitamina i minerala koji ovisi o plijenu kojim hranimo taj dan.

Zato se preporučuje da dajemo barem tri različite vrste proteina?

Mesožderi u divljini ne jednu samo jednu vrstu proteina/plijena, već je ona raznovrsnog spektra kao i kod ljudi. Bez te raznovrsnosti prehrana naših ljubimaca i drugih divljih mesoždera ne bih bila “ nutricijski izbalansirana“, što bih najviše utjecalo na disbalans amino kiselina u organizmu.

Optimalno bi bilo da dajete barem pet vrsta proteina. Ukoliko dajete samo tri vrste pazite da je jednaki omjer tj. da npr. ne dajete piletinu pet dana u tjednu, a govedinu i janjetinu samo jedan dan u tjednu. Već da kroz mjesec dana svaki protein je dan 10 dana, ne moraju da budu svih deset dana u komadu isti protein, već je poželjno miješati proteine što češće (npr. ponedjeljak, četvrtak i nedjelja govedina, utorak i subota janjetina, te srijeda i petak piletina).

Zašto bar pola mišićnog mesa mora biti crveno?

Kod većine divljih mesoždera jede isključivo crveno meso u svojem prirodnom staništu.

Crveno meso je nutricionistički bogatije od bijelog mesa jer je nutricionistički profil (ima veće količine mast ii vitamina) mesa direktno povezan s time koliko se mišić koristi.

Klasifikacija crvenog i bijelog mesa:

Klasifikacija crvenog i bijelog mesa se odnosi na grčenje mišića u pokretu. Postoje spora mišićna vlakna (crveno meso) i brza mišićna vlakna (bijelo meso). Crveno meso je tamnije zbog količine mioglobina prisutnog u mišićnom tkivu čija količina ovisi o količini korištenja mišića. Životinje koje su često u pokretu razvijaju više sporog mišićnog tkiva, a time i mioglobina.
Mioglobin je protein željeza i kisika koji se veže u mišićnom tkivu kralježnjaka općenito i u gotovo svim sisavcima. Veća koncentracija ovog proteina osigurava veći nutritivni profil mesa. Uobičajena zabluda u društvu je „Crveno meso je loše jer je visoko u zasićenim mastima“. Nemojte se zavaravati time, masnoća je dobra za naše kućne ljubimce! Mesožderi napreduju od životinjskih masti i metaboliziraju masnoće u energiju. Iako crveno meso sadrži veće razine masti, one također sadrže i više vitamina i minerala poput željeza, cinka i vitamina B! Željezo prisutno u crvenom mesu naziva se heme iron, koje tijelo lakše apsorbira od željeza iz biljnih izvora.
Životinje klasificirane kao bijelo meso: piletina, puretina, prepelica, kunić
Životinje klasificirane kao crveno meso: pačetina, janjetina, govedina, divljač, zec

NISU SVI PROTEINI NUTRITIVNO JEDNAKI. Svaka stavka proteina imat će drugačiji profil hranjivih tvari od sljedećeg. Neki proteini osigurat će vrijedne hranjive tvari, masti i vitamine tamo gdje drugima proteinima nedostaje.

KOJI SVE DIJELOVI ŽIVOTINJE SMATRAMO MIŠIĆNIM MESOM?

Mišić- sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne za jednog mesoždera, neovisno o njegovoj dobi ili fizičkoj aktivnosti

Masno tkivo- prvenstveno služi kao izvor energije.
Kako se sadržaj masti povećava, postotak vode i proteina pada, ali zato količina energije koju tijelo može proizvesti raste. Masti u različitim vrstama mesa variraju u razinama prisutnih masnih kiselina. Mast ne bih trebala više od 20% prehrane, iako je optimalno da bude samo 10%.

Lean proteini: piletina, puretina, kunić i divljač
Masni proteini: govedina, janjetina

Srce – vrlo koncentrirani izvor koenzim Q10 (CoQ10), on je potreban za osnovno funkcioniranje stanica, kao i optimiziranje srčanog ritma. Ujedno sadrži velike količine vitamina B.

Kao i za sve ostale mišićne organe, ni srce se ne bih trebalo davati u količinama većoj od 20% dnevne potrebe.

Želudac – iako u većini vremena kad pričamo o želudcima pričamo o burazi, isto pravilo vrijedi i za želudce ostalih biljojeda, da ne prelaze 15% dnevne potrebne količine jer nisu nutritivno bogati komadi mesa.

Zelena Buraga -Buraga je želudac preživača, poput krave, bivola i ovce. Ovaj jedinstveni želudac preživača ima četiri komore koje sustavno razgrađuju travu s mnoštvom probavnih enzima, želučanih sokova i aminokiselina. Ima savršeni omjer kalcija vs. fosfor. Preporučuje se da ne prelazi 15% cjelokupnog dnevnog obroka. *Isprana bijela Buraga nema istu nutritivnu i probiotičku vrijednost kao neisprana zelena Buraga.

Pluća – odličan izvor vitamina B12 i vitamina C, te željeza i kalija. Bogat je i selenom, te raznim amino kiselinama. Ne preporučuje se davati veće količine od 15% dnevnog obroka jer ne sadrži sve potrebne amino kiseline, te kao i srce može izazvati probavne tegobe u prevelikim količinama.

Jezik – veoma masni komad mesa, ima omjer 1:1 proteina i masti. odličan dodatak prehrani za aktivne pse ili one koji su na keto ishrani. Ne preporučuju se veće količine od 15% dnevne potrebne količine.

Maternica – nije bogata nutrijentima zbog toga se ne preporučuje da čini veliki dio obroka, nego da se daje povremeno radi raznolikosti.

Ostali komadi mesa koji spadaju u mišićno meso: Penis, Dušnik (bogat kondroitinom i glukozaminom), Jednjak, Tetive i Ligamenti.

Vitamini topljivi u mastima

Posted on April 30, 2019 Posted in 2.0, mačke, UncategorizedTagged pas, psi, raw, vitamini, vitamini topljivi u mastiLeave a comment

Vitamini topljivi u mastima su oni vitamini koji trebaju žučnu sol ili mast kako bih se mogli apsorbirati u tijelo (višak se pohranjuje u jetri i masnom tkivu). Vitamini A, D i E su esencijalni vitamini topljivi u mastima, tijelo ih ne može sintetizirati, stoga ih moraju unijeti u organizam pomoću prehrane.

Vitamin A

Poznatiji kao retinol, je vitamin topljiv u mastima. On nam je potreban za normalan vid, rast, reprodukciju, funkcioniranje imuniteta i održavanje zdravih funkcija epitelnog tkiva. Vitamin A je također, uključen u ekspresiju i regulaciju mnogih gena. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Kod biljaka se nalazi kao provitamin A ili β-karoten. Karotenoidi, koji se nalaze u biljnim izvorima, apsorbiraju se upola slabije, za razliku od vitamina A. Osim toga, učinkovitost apsorpcije se smanjuje s povećanjem karotenoida u hrani. Važno je napomenuti, da mačke mogu apsorbirati β-karoten, ali ga ne mogu pretvoriti u retinol. Sve sirove dijete koje se sastoje od 5% jetre i drugih organa pružit će preporučenu količinu vitamina A i psima i mačkama.

*vitamin A, kao i svi ostali vitamini topljivi u mastima, može biti toksičan u prevelikim dozama. Unosom većih količina od preporučene, dolazi do akutnog trovanja, čiji su simptomi, ljuštenje kože, zbog suhoće, umor, nesanica…

Vitamin A u prevelikim dozama oštećuje jetru, živce, doprinosi bolovima u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima, kod gravidnih kuja i mačaka utječe i na sam fetus.

pšenična trava – na 28g/3600mcg vitamina A
goveđa jetra – na 28g/1432mcg vitamina A
ulje jetre bakalara – na 28g/1350mcg vitamina A
pileća jetra – na 28g/939mcg vitamina A
goveđi bubreg – na 28g/118mcg vitamina A
srednje kokošje jaje – na 44g/71mcg vitamina A

Vitamin D

Još poznatiji kao kalciferol, je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom Sunca (psi ga ne mogu sintetizirati pomoću Sunca) . Riječ je o hormonu steroidne strukture. Iako, u skupinu vitamina D ulazi čak 7 zasebnih vitamina, kada pričamo o njemu, mislimo na vitamina D2 (ergokalciferol – nalazimo ga u biljkama) i D3 (kolekalciferol – nalazimo ga u životinjama). Apsorpcija vitamina D2 teža je za pse i mačke, za razliku od vitamina D3. Primarna mu je funkcija, poboljšavanje apsorpcije i mobilizacije crijeva, te sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi.

Ako 15% do 20% prehrane čine sirove plave ribe (losos, tuna, pastrva, skuša, srdela…), u njoj je osigurana adekvatna količina vitamina D, kako bi zadovoljila preporučenu dnevnu količinu.

ulje jetre bakalara – na 28g/11.25mcg vitamina D
divlji losos – na 28g/4mcg vitamina
ružičasti losos – na 28g/3mcg vitamina
atlanska haringa – na 28g/1.17mcg vitamina D
goveđa jetra – na 28g/0.35mcg vitamina D

Vitamin E

Skup osam spojeva, četiri tokoferola i četiri tokotrienola. Tokoferoli su rasprostranjeniji u hrani, za razliku od tokotrienola. U najvećim količinama ih možemo naći u zelenom lisnatom povrću, a u najmanjim u orašastim plodovima i sjemenkama. Nadalje, u mesu ih ima najviše u masnom tkivu.

Prvenstveno djeluje kao antioksidans u tijelu, gdje sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina, te reagira sa slobodnim radikalima. Osim toga, vitamin E ima vitalnu ulogu u reprodukciji, modulira signalizaciju na stanicama i imunološku funkciju, regulira transport gena i inducira apoptozu.

*Dugoročno uzimanje prevelikih doza dovodi do oštećenja vida.

pšenična trava – na 28g/2560mcg vitamina E
suncokretove sjemenke – na 28g/9.94mcg vitamina E
bademi – na 28g/7.33mcg vitamina E

Vitamin K

Jedini ne esencijalan vitamin topljiv u mastima. Poznatiji kao koagulacijski/antihemoragični vitamin. Vitamina K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nadalje, on je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi.

Kad pričamo o vitaminu K, zapravo pričamo o tri različita vitamina: vitamin K1 (fitomenadion), vitamin K2 (menakinon) i vitamin K3 (menadion). Vitamin K3, za razliku od K1 i K2, nije prirodnog podrijetla. Iako, se vitamin K2 prirodno stvara u crijevima pomoću crijevne flore, dodavanjem vitamina K1, kojeg možemo naći u velikim količinama u zelenom lisnatom povrću, pomaže u općenitoj fermentaciji biljnih vlakana u crijevima.

pšenična trava – na 28g/280mcg vitamina K
blitva – na 28g/233mcg vitamina K
kelj – na 28g/110.5mcg vitamina K
gorušice – na 28g/73mcg vitamina K

Sastav hranjivih tvari Timusa

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged organi, timusLeave a comment

Goveđi Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	12.2	g
Masti	20.4	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	7	Mg
Željezo	2.1	Mg
Magnezij	14	Mg
Fosfor	393	Mg
Kalij	360	Mg
Natrij	96	Mg
Cink	2.1	Mg
Bakar	0	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	18.1	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	65	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.1	Mg
Niacin	2	Mg
Vitamin B6	0.04	Mg
Folna Kiselina	2	Mcg
Pantotenska kiselina	3	Mg
Vitamin B12	2.1	mcg
Vitamin C	34	mg
Vitamin D	25	IU
Vitamin E	0.7	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeći Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	11	g
Masti	3.16	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	2	mg
Željezo	0.54	mg
Magnezij	14	mg
Fosfor	310	mg
Kalij	302	mg
Natrij	39	mg
Cink	0.98	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	nema podataka	mg
Selen	nema podataka	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	18	IU
Tiamin	0.05	mg
Riboflavin	0.67	mg
Niacin	1.34	mg
Vitamin B6	0	mg
Folna Kiselina	nema podataka	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	11.3	mcg
Vitamin C	0	mg
Vitamin D	4	IU
Vitamin E	0.48	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Srneći Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	73.3	g
Masti	27.7	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	3	mg
Željezo	1.1	mg
Magnezij	23	mg
Fosfor	533	mg
Kalij	488	mg
Natrij	67	mg
Cink	1.5	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0	mg
Selen	16.1	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.2	mg
Niacin	4.8	mg
Vitamin B6	0	mg
Folna Kiselina	22	mcg
Pantotenska kiselina	1.2	mg
Vitamin B12	3.3	mcg
Vitamin C	49.2	mg
Vitamin D	0	IU
Vitamin E	0.1	mg
Vitamin K	0	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Gušterače

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged gušterača, organiLeave a comment

Goveđa Gušterača (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	15.7	g
Masti	18.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	2.2	Mg
Magnezij	18	Mg
Fosfor	327	Mg
Kalij	276	Mg
Natrij	67	Mg
Cink	2.6	Mg
Bakar	0.1	Mg
Mangan	0.2	Mg
Selen	24.7	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.4	Mg
Niacin	4.5	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	3	Mcg
Pantotenska kiselina	3.9	Mg
Vitamin B12	14	mcg
Vitamin C	13.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeća Gušteraća (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	14.8	g
Masti	9.8	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	8	mg
Željezo	2.3	mg
Magnezij	21	mg
Fosfor	400	mg
Kalij	420	mg
Natrij	72	mg
Cink	1.9	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0	mg
Selen	38.8	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.03	mg
Riboflavin	0.25	mg
Niacin	3.7	mg
Vitamin B6	0.07	mg
Folna Kiselina	13	mcg
Pantotenska kiselina	1.1	mg
Vitamin B12	6	mcg
Vitamin C	18	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Gušteraća (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	11	g
Masti	2.1	g
Ugljikohidrati	17	g
Minerali	234
Kalcij	197	Mg
Željezo	44	Mg
Magnezij	2.6	Mg
Fosfor	0.1	Mg
Kalij	0.2	Mg
Natrij	40.8	Mg
Cink	nema podataka	Mg
Bakar		Mg
Mangan	0	Mg
Selen	0.1	Mcg
Jod	0.5
Vitamini	3.5
Vitamin A	0.5	IU
Tiamin	3	Mg
Riboflavin	4.6	Mg
Niacin	16.4	Mg
Vitamin B6	15.3	Mg
Folna Kiselina	nema podataka	Mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	Mg
Vitamin B12	nema podataka	Mcg
Vitamin C	11	Mg
Vitamin D	2.1	IU
Vitamin E	17	Mg
Vitamin K	234	Mcg

Srneća Gušterača (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	63.8	g
Masti	118	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	19	mg
Željezo	2.1	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	329	mg
Kalij	278	mg
Natrij	67	mg
Cink	2.6	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	20.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.4	mg
Niacin	4.3	mg
Vitamin B6	0.2	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	0	mg
Vitamin B12	13.4	mcg
Vitamin C	16	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Slezene

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged organi, slezenaLeave a comment

Goveđa Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	3.0	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	44.6	Mg
Magnezij	22	Mg
Fosfor	296	Mg
Kalij	429	Mg
Natrij	85	Mg
Cink	2.1	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	62.2	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.4	Mg
Niacin	8.4	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	5.7	mcg
Vitamin C	45.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.2	g
Masti	3.1	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	41.9	mg
Magnezij	21	mg
Fosfor	280	mg
Kalij	358	mg
Natrij	84	mg
Cink	2.8	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	32.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.05	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	23	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.9	g
Masti	2.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	22.3	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	260	Mg
Kalij	396	Mg
Natrij	98	Mg
Cink	2.5	Mg
Bakar	0.1	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	32.8	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	5.9	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	3.3	Mcg
Vitamin C	28.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	78.1	g
Masti	19.8	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	6	mg
Željezo	9.3	mg
Magnezij	17	mg
Fosfor	339	mg
Kalij	362	mg
Natrij	97	mg
Cink	1.6	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	61.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	0	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	41	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Jetre

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged jetra, organiLeave a comment

Pileća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	16.9	g
Masti	4.8	g
Ugljikohidrati	0.7	g
Minerali
Kalcij	8	mg
Željezo	9	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	297	mg
Kalij	230	mg
Natrij	71	mg
Cink	2.7	mg
Bakar	0.5	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	54.6	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	11078	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	1.8	mg
Niacin	9.7	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	588	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	16.6	mcg
Vitamin C	17.9	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	0.7	mg
Vitamin K	0	mcg

Pureća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	5.5	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	20	mg
Željezo	8.9	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	279	mg
Kalij	214	mg
Natrij	131	mg
Cink	3.4	mg
Bakar	0.4	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	70.8	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	26901	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.2	mg
Niacin	11.2	mg
Vitamin B6	1	mg
Folna Kiselina	677	mcg
Pantotenska kiselina	6.3	mg
Vitamin B12	19.7	mcg
Vitamin C	24.5	mg
Vitamin D	50	IU
Vitamin E	0.2	mg
Vitamin K	0.8	mcg

Pačja Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.7	g
Masti	4.6	g
Ugljikohidrati	3.5	g
Minerali
Kalcij	11	mg
Željezo	30.5	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	269	mg
Kalij	230	mg
Natrij	140	mg
Cink	3.1	mg
Bakar	6	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	67	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39907	IU
Tiamin	0.6	mg
Riboflavin	0.9	mg
Niacin	6.5	mg
Vitamin B6	0.8	mg
Folna Kiselina	738	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	54	mcg
Vitamin C	4.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Goveđa Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	3.6	g
Ugljikohidrati	3.9	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	4.9	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	387	mg
Kalij	313	mg
Natrij	69	mg
Cink	4	mg
Bakar	9.8	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	39.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	16898	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.8	mg
Niacin	13.2	mg
Vitamin B6	1.1	mg
Folna Kiselina	290	mcg
Pantotenska kiselina	7.2	mg
Vitamin B12	59.3	mcg
Vitamin C	1.3	mg
Vitamin D	16	IU
Vitamin E	0.4	mg
Vitamin K	3.1	mcg

Janjeća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	5.0	g
Ugljikohidrati	1.8	g
Minerali
Kalcij	7	mg
Željezo	7.4	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	364	mg
Kalij	313	mg
Natrij	70	mg
Cink	4.7	mg
Bakar	7	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	82.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	24612	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3.6	mg
Niacin	16.1	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	230	mcg
Pantotenska kiselina	6.1	mg
Vitamin B12	90.1	mcg
Vitamin C	4	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	21.4	g
Masti	3.7	g
Ugljikohidrati	2.5	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	23.3	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	288	mg
Kalij	273	mg
Natrij	87	mg
Cink	5.8	mg
Bakar	0.7	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	52.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	21650	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3	mg
Niacin	15.3	mg
Vitamin B6	0.7	mg
Folna Kiselina	212	mcg
Pantotenska kiselina	6.6	mg
Vitamin B12	26	mcg
Vitamin C	25.3	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Srneća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	19.93	g
Masti	4.85	g
Ugljikohidrati	2.91	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	6.4	mg
Magnezij	20	mg
Fosfor	379	mg
Kalij	308	mg
Natrij	77	mg
Cink	12	mg
Bakar	nema podataka	mg
Mangan	nema podataka	mg
Selen	nema podataka	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39056	IU
Tiamin	0.173	mg
Riboflavin	2.44	mg
Niacin	10.55	mg
Vitamin B6	0.96	mg
Folna Kiselina	125	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	59.85	mcg
Vitamin C	0.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Mozga

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged mozak1 Comment

Goveđi Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.9	g
Masti	10.3	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	43	Mg
Željezo	2.5	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	362	Mg
Kalij	274	Mg
Natrij	126	Mg
Cink	1	Mg
Bakar	0.3	Mg
Mangan	0	Mg
Selen	21.3	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	147	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.2	Mg
Niacin	3.6	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	3	Mcg
Pantotenska kiselina	2	Mg
Vitamin B12	9.5	mcg
Vitamin C	10.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	1	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.4	g
Masti	8.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	1.8	mg
Magnezij	12	mg
Fosfor	270	mg
Kalij	296	mg
Natrij	112	mg
Cink	1.2	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	9	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	3.9	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	0.9	mg
Vitamin B12	11.3	mcg
Vitamin C	16	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjski Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.3	g
Masti	9.2	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	1.6	Mg
Magnezij	14	Mg
Fosfor	282	Mg
Kalij	258	Mg
Natrij	120	Mg
Cink	1.3	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	15.9	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.2	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	4.3	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	6	Mcg
Pantotenska kiselina	2.8	Mg
Vitamin B12	2.2	Mcg
Vitamin C	13.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	74.1	g
Masti	44	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	mg
Željezo	2.1	mg
Magnezij	14	mg
Fosfor	274	mg
Kalij	315	mg
Natrij	127	mg
Cink	1.1	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	10	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	4.3	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	2.7	mg
Vitamin B12	12.2	mcg
Vitamin C	14	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

mesozder

Category: mačke

MASTI

Proteini i Aminokiseline

PROTEIN

PROTEIN & AMINOKISELINE

AMINOKISELINE

IZVORI AMINOKISELINA U PREHRANI

10 Početničkih Pogrešaka

1. Neinformiranost o prehrani

2. Ubrzavanje prijelaznog razdoblja

3. Začinjeno meso

4. Izbjegavanje davanja sirovih kosti kao dio prehrane

5. Davanje previše sirovih kostiju u obroku

6. Davanje neprimjernih kostiju

7. Prebrzo dodavanje nove hrane u prehranu

8. Dodaci prehrani u prekomjernoj količini

9. Nepotrebno kompliciranje

10. Osjećaj preplavljenosti

Mišićno meso

Zato se preporučuje da dajemo barem tri različite vrste proteina?

Zašto bar pola mišićnog mesa mora biti crveno?

KOJI SVE DIJELOVI ŽIVOTINJE SMATRAMO MIŠIĆNIM MESOM?

Vitamini topljivi u mastima

Vitamin A

Vitamin D

Vitamin E

Vitamin K

Sastav hranjivih tvari Timusa

Sastav hranjivih tvari Gušterače

Sastav hranjivih tvari Slezene

Sastav hranjivih tvari Jetre

Sastav hranjivih tvari Mozga