Vitamini topljivi u mastima

Vitamini topljivi u mastima su oni vitamini koji trebaju žučnu sol ili mast kako bih se mogli apsorbirati u tijelo (višak se pohranjuje u jetri i masnom tkivu). Vitamini A, D i E su esencijalni vitamini topljivi u mastima, tijelo ih ne može sintetizirati, stoga ih moraju unijeti u organizam pomoću prehrane.

Vitamin A

Poznatiji kao retinol, je vitamin topljiv u mastima. On nam je potreban za normalan vid, rast, reprodukciju, funkcioniranje imuniteta i održavanje zdravih funkcija epitelnog tkiva. Vitamin A je također, uključen u ekspresiju i regulaciju mnogih gena. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Kod biljaka se nalazi kao provitamin A ili β-karoten. Karotenoidi, koji se nalaze u biljnim izvorima, apsorbiraju se upola slabije, za razliku od vitamina A. Osim toga, učinkovitost apsorpcije se smanjuje s povećanjem karotenoida u hrani. Važno je napomenuti, da mačke mogu apsorbirati β-karoten, ali ga ne mogu pretvoriti u retinol. Sve sirove dijete koje se sastoje od 5% jetre i drugih organa pružit će preporučenu količinu vitamina A i psima i mačkama.

*vitamin A, kao i svi ostali vitamini topljivi u mastima, može biti toksičan u prevelikim dozama. Unosom većih količina od preporučene, dolazi do akutnog trovanja, čiji su simptomi, ljuštenje kože, zbog suhoće, umor, nesanica…

Vitamin A u prevelikim dozama oštećuje jetru, živce, doprinosi bolovima u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima, kod gravidnih kuja i mačaka utječe i na sam fetus.

  • pšenična trava – na 28g/3600mcg vitamina A
  • goveđa jetra – na 28g/1432mcg vitamina A
  • ulje jetre bakalara – na 28g/1350mcg vitamina A
  • pileća jetra – na 28g/939mcg vitamina A
  • goveđi bubreg – na 28g/118mcg vitamina A
  • srednje kokošje jaje – na 44g/71mcg vitamina A

Vitamin D

Još poznatiji kao kalciferol, je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom Sunca (psi ga ne mogu sintetizirati pomoću Sunca) . Riječ je o hormonu steroidne strukture. Iako, u skupinu vitamina D ulazi čak 7 zasebnih vitamina, kada pričamo o njemu, mislimo na vitamina D2 (ergokalciferol – nalazimo ga u biljkama) i D3 (kolekalciferol – nalazimo ga u životinjama). Apsorpcija vitamina D2 teža je za pse i mačke, za razliku od vitamina D3. Primarna mu je funkcija, poboljšavanje apsorpcije i mobilizacije crijeva, te sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi.

Ako 15% do 20% prehrane čine sirove plave ribe (losos, tuna, pastrva, skuša, srdela…), u njoj je osigurana adekvatna količina vitamina D, kako bi zadovoljila preporučenu dnevnu količinu.

  • ulje jetre bakalara – na 28g/11.25mcg vitamina D
  • divlji losos – na 28g/4mcg vitamina
  • ružičasti losos – na 28g/3mcg vitamina
  • atlanska haringa – na 28g/1.17mcg vitamina D
  • goveđa jetra – na 28g/0.35mcg vitamina D

Vitamin E

Skup osam spojeva, četiri tokoferola i četiri tokotrienola. Tokoferoli su rasprostranjeniji u hrani, za razliku od tokotrienola. U najvećim količinama ih možemo naći u zelenom lisnatom povrću, a u najmanjim u orašastim plodovima i sjemenkama. Nadalje, u mesu ih ima najviše u masnom tkivu.

Prvenstveno djeluje kao antioksidans u tijelu, gdje sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina, te reagira sa slobodnim radikalima. Osim toga, vitamin E ima vitalnu ulogu u reprodukciji, modulira signalizaciju na stanicama i imunološku funkciju, regulira transport gena i inducira apoptozu.

*Dugoročno uzimanje prevelikih doza dovodi do oštećenja vida.

  • pšenična trava – na 28g/2560mcg vitamina E
  • suncokretove sjemenke – na 28g/9.94mcg vitamina E
  • bademi – na 28g/7.33mcg vitamina E

Vitamin K

Jedini ne esencijalan vitamin topljiv u mastima. Poznatiji kao koagulacijski/antihemoragični vitamin. Vitamina K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nadalje, on je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi.

Kad pričamo o vitaminu K, zapravo pričamo o tri različita vitamina: vitamin K1 (fitomenadion), vitamin K2 (menakinon) i vitamin K3 (menadion). Vitamin K3, za razliku od K1 i K2, nije prirodnog podrijetla. Iako, se vitamin K2 prirodno stvara u crijevima pomoću crijevne flore, dodavanjem vitamina K1, kojeg možemo naći u velikim količinama u zelenom lisnatom povrću, pomaže u općenitoj fermentaciji biljnih vlakana u crijevima.

  • pšenična trava – na 28g/280mcg vitamina K
  • blitva – na 28g/233mcg vitamina K
  • kelj – na 28g/110.5mcg vitamina K
  • gorušice – na 28g/73mcg vitamina K

 

Pas – dnevna nutritivna potreba

Tablica se odnosi na nutritivne potrebe psa/štenca po izračunima “Savjeta za istraživanje prehrane (Nutritional Research Council )”. Navedene su minimalne, preporučene i/ili maksimalne dnevne količine nutrijenata za obrok od 1000 kcal.

*tablica se ne odnosi na nutritivne potrebe bolesne ili gravidne jedinke.

Nutrijenti

Pas

Štene

Minerali

 

 

Kalcij

0.5g (minimalno) 

1g (preporučano)

2g (minimalno) 

3g (preporučano)

18g (maksimalno)

Željezo

7.5mg

18mg (minimalno)

22mg (preporučano)

Magnezij

300mg

720mg

Fosfor

0.5g (minimalno) 

0.75g (preporučano)

2.5g

Kalij

1g

1.1g

Natrij 

75mg (minimalno) 

200mg (preporučano)

550mg

Cink

15mg

10mg (minimalno)

25mg (preporučano)

Bakar

1.5mg

2.7mg

Mangan

1.2mg

1.4mg

Selen

87.5mcg

52.5mcg (minimalno)

87.5mcg (preporučano)

Jod

220mcg

220mcg

Klor

300mg

720mg

Vitamini

 

 

Vitamin A (Retinol)

379mcg (preporučano)

16000mcg (maksimalno)

379mcg (preporučano)

3750mcg (maksimalno)

Tiamin (B1)

0.56mg

0.34mg

Riboflavin (B2)

1.05mg (minimalno)

1.3mg (preporučano)

1.05mg (minimalno) 

1.32 mg (preporučano)

Niacin (B3)

4.25mg

4.25mg

Vitamin B6

0.375mg

0.375mg

Folna Kiselina (B9)

67.5mcg

68mcg

Pantotenska kiselina (B5)

3.75mg

3.75mg

Vitamin B7 (Biotin)

60mcg

60mcg

Vitamin B12

8.75mcg

8.75mcg

Vitamin C

   nema podataka

   nema podataka

Vitamin D

2.75mcg

2.75mcg

Vitamin E

7.5mg

7.5mg

Vitamin K

0.41mg

0.41mg

Kolin

425mg

425mg

Jetra i Ostali Organi

Poznati još kao multivitamini sirove prehrane, organi su najbitniji dio prehrane, jer za razliku od mišićnog mesa (jetra ima od 10-100 puta veću količinu vitamina i minerala od drugog mesa), oni sadrže velike doze nutrijenata, poput, vitamina A, B12, D, folne kiseline, bakra i mnogih drugih. Bez tih potrebnih nutrijenata, kod mesoždera će veoma brzo doći do nedostatka većine vitamina i minerala u organizmu, posebice vitamina A, B i D.  Nedostatak istih može dovesti do ozbiljnih komplikacija, od letargičnosti (vit. B) do razvijanja srčanih bolesti (vit. D), bolesti kostiju poput osteomalacije (vit. D), razvijanju tumora (vit. D), te noćnog sljepila (vit. A) i dr.

Što sve spada pod organe, zašto su potrebni?

Kad pričamo o organima, uvijek prvo spominjemo jetru u zasebnoj kategoriji. Većina će vam uvijek napomenuti da jetra mora biti 5%, od onih 10% organa koje trebate davati u obroku. Zašto je to tako?

Jetra je vrlo bogata vitaminom A za razliku od drugih unutarnjih organa. Ujedno, ona je najbolji izvor željeza u cijelom tijelu “plijena”, jer se najlakše apsorbira u organizmu ljubimca. Možete ih naći skoro u svakom dućanu.

Jetra ima i ljekovita svojstva. Nju najčešće koristimo za neutralizaciju toksina u tijelu, te pomaže u probavi, održavanju zdravlja reproduktivnih organa, oksidaciji krvni zrnaca i pomaže pri prevenciji demencije.

OSTALI ORGANI

Zbog čega moramo davati našem ljubimcu i druge organe, a ne samo jetru u tih 10% ako je tako dobra? Kao i kod mišićnog mesa, tako i kod organa – ključ je u raznolikosti. Ako budete davali samo 5% jetre i 5% bubrega naš ljubimac će biti dobro, no neće dobiti sve potrebne nutrijente, što će na kraju dovesti do hipovitaminoza.

  • bubrezi – bogat izvor željeza i vitamina B, pomaže u održavanju zdravlja bubrega
  • slezena
  • gušterača – pomaže u stvaranju inzulina i enzima
  • mozak – ima visoke doze željeza, cinka, bakra i DHA, poboljšava funkcije mozga
  • timus
  • testisi, jajnici i ostale žlijezde – pomažu u regulaciji hormona i smanjuju rizik od dobivanja raka, problema u ponašanju…
  • koža – bogata vitaminom D (psi ne mogu stvoriti vitamin D izlaganjem suncu poput ljudi)
  • oči – bogat DHA-om

Ako niste primijetili organi najviše pomažu onom dijelu tijela kojem su i sami pripadali, pa tako davanje mozga pomaže funkciji mozga, davanje očiju je odlično za vid, bubrezi poboljšavaju funkciju bubrega i dr.

POSTOCI SU SAMO SMJERNICE

Iako je u ovoj zajednici utabano zlatno pravilo 80/10/10 koliko bismo mogli dati određenih dijelova životinje kao dio dnevnog obroka, mnogi to pravilo krše i hrane svoje ljubimce čak do 30% obroka u organima. Naime, organi čine oko 25% ukupne tjelesne mase živog bića i kad hranite svog ljubimca samo 10% njegovog obroka organima, velika je šansa da mu u organizmu fali potrebnih nutrijenata.

Ne, to ne znači da možete otići u dućan i kupiti 30 dag jetrice i dati Fifiju to kao 30%  obroka, jer u tom slučaju će vrlo brzo doći do prekomjernim količinama vitaminom A u organizmu, što će dovesti do toga da će vaš Fifi imati  proljev koja će nalikovati slapovima Nijagare.

Kada već pričamo o postocima kao smjernicama, moramo biti svjesni činjenice, da je za prvu ruku 10% organa u prehrani je posve dobar omjer, ako nemate više od dvije opcije na tržištu ili ste tek počeli sa sirovom prehranom. Ako pak imate veći izbor organa, ali se ne razumijete previše u računanje ostanite na tih 10% do 15%, i izmjenjujte više vrsta organa u prehrani, uz pažnju da nijedan organ ne prelazi granicu od 5% cjelokupne dnevne/tjedne prehrane. Najbolji način da budete sigurni  da su organi međusobno izbalansirani je ako potječu od iste vrste, budući da različite vrste životinja imaju različite količine nutrijenata u istim organima. Dobar primjer je pileća jetra koja ima 4 puta manje vitamina A od pačje, ujedno pačja jetra ima velike količine željeza kao i goveđa slezena pa bi tu došlo do zasićenosti.

No, ako ste spremni baciti se na kalkuliranje nutrijenata možete dati i do 30% prehrane u organima. Klikom na pojedinu sliku, poveznica će vas odvesti na zasebne stranice o nutritivnom sastavu odabranog organa.

animals-barn-beaks-1405930animal-antlers-close-up-45175max-anderson-1151184-unsplashsylvie-tittel-977057-unsplasherol-ahmed-742786-unsplashagriculture-animal-animal-photography-231062

           

*Ako vam ljubimac boluje od neke, dolje navedene bolesti, trebali biste izbjegavati određene, ako ne i sve organe:

  • Hiperurikozurija– Dalmatineri koji boluju od ove genetičke bolesti ne bi smjeli jesti organe, jer su oni bogati purinom
  • Akumulacija Bakra u Jetri– psi i mačke koji pate od ove bolesti ne smiju jesti jetru (goveđa, pačja i janjeća) i ostale organe koji sadrže velike količine bakra, no uz ekstremno precizno mjerenje porcija, neki organi i jetre se mogu dati.
  • Bolesti Bubrega– Organi su veoma bogati fosforom, upravo zato se ne smiju davati psima koji boluju od te bolesti. Naime, bubrezi u tom slučaju ne mogu pravilno probaviti fosfor, što dovodi do toga da prevelike količine fosfora završe u krvotoku, a da bi ga tijelo izbalansiralo, počinje uzimati kalcij iz kostiju.
  • Hipertireoza– (ne hipotireoza) izbjegavajte davati životinjske vratove pošto još uvijek imaju u sebi hormon štitnjače

Sve o Kostima

Zašto su kosti bitne u sirovoj prehrani?

Kosti sadrže nutrijente, koji su vrlo važni u prehrani pasa. Pomoću njih unose potrebne količine kalcija i ostalih važnih nutrijenata, koji imaju vitalnu ulogu u očuvanju probavnog sustava (stvaranje tvrde stolice). Nadalje, pomoću kostiju psi dobivaju mentalnu stimulaciju, one ujedno pomažu u jačanju mišića vrata i kralježnice, te u održavanju dentalnog zdravlja.

 Preporuka je da se kosti daju s mesom i vezivnim tkivom, još uvijek pričvršćenim na njima.

Kad spominjemo kosti u sirovoj prehrani, važno je napomenuti da postoji podjela na: Jestive Kosti i Rekreativne Kosti.

Koja je razlika između Jestive Kosti i Rekreativne Kosti?

Jestive kosti su dovoljno mekane da ih pas može prožvakati i pojesti, bez da dođe do ozljede probavnog traka. Primjer jestivih kosti su kosti peradi i manjih životinja.

Rekreativne kosti se prvenstveno upotrebljavaju kao dodatak prehrani. One ne bi trebale biti svakodnevni dio prehrane psa, nego više kao tjedna poslastica. U idealnom slučaju, kost bi trebala biti dovoljno velika da pas može ukloniti meso sa kosti, ali ne i previše same kosti (inače bi se unijelo previše kalcija u organizam). Važno je i koje kosti dajete, jer nije svaka kost za svakog psa. Vrsta kosti koju dajete svom psu je veoma važna, jer ako odaberete pravu kost, dat će te svom psu zabavnu aktivnost. Ako izaberete pogrešnu kost, pas bi mogao završiti kod veterinara.

Postoje dvije vrste rekreativnih kosti za pse: duge kosti i ravne kosti.

  • Duge Kosti:kosti koje se obično nalaze u nogama i krilima životinja. One su izgrađene za nošenje tjelesne težine, takve kosti su tvrde i imaju glatku površinu, centar im je pun koštanom srži. Krajevi tih kostiju su mekani, te sadrže puno hrskavice.
  • Ravne Kosti: kosti kralježnice, rebra, zdjelice i ramena. One su mekanije od dugih kostiju i ne sadrže toliko srži, također, imaju više savijenih površina. Veličina kosti je bitna, nije svaka kost za svakog psa. Veliki psi i agresivni žvakaći zahtijevaju veće kosti, poput goveđih. Najčešće se daje vrat, zdjelica i rebra. Ukoliko niste gadljivi možete davati i lubanju goveda, janjeta i koze. Srednji i mali psi, mogu jesti kosti od manjih životinja, poput jelena, koza, svinja i janjeta.

Sigurnost je na prvom mjestu. Iako su sirove kosti sigurne, mogu stvoriti probleme kod psa ako krivu kost dobije. Nekoliko stvari koje treba izbjegavati kod odabira kostiju:

  • Blokada u crijevima– Duge kosti imaju mekane krajeve, koji sadrže veći udio hrskavice nego kosti. Zbog toga, one nisu dobar izbor za velike pse i agresivne žvakaće jer oni lagano mogu prožvakati cijelu hrskavicu sa kosti. Ako pas nije naviknut na kosti ili jako pretjera u njima, hrskavica se može nakupiti u crijevima, te može završiti kod veterinara na ispiranju crijeva (klistir) ili čak na operaciji za uklanjanje blokade.
  • Slomljeni zubi – Površinski dio duge kosti je jako tvrd i može slomiti zube psa. Ravne kosti su bolji izbor za pse, od srednje do velike veličine, jer su mnogo mekše i teže ih je pravilno zagristi. Ravne kosti, također će trajati dulje, jer imaju krute površine koje skrivaju meso bolje od dugih kostiju, što ih čini mnogo zanimljivijim za žvakanjem. Bacite kosti, 1-2 dana nakon što se osuše.
  • Mekana stolica– Psi koji tek počinju jesti kosti ili oni koji jedu više kosti nego preporučeno, mogu za posljedicu imati mekanu stolicu, to je uzrokovano bogatom i masnom koštanom srži u kosti. Duge kosti sadrže više srži nego ravne kosti, tako da ravne kosti mogu biti bolji izbor, ako pas ima problema sa mekanom stolicom.
  • Zatvor– Konzumacija velike količine kostiju može uzrokovati zatvor kod pasa. Možda će se vidjeti bijele/žućkaste stolice koje se pretvaraju u prah kad ih se pokupi ili čak, žuti proljev. Općenito, ako pas pojede previše rekreativne kosti, nego što je trebao, samo mu treba dati više mesa i manje kostiju, za sljedeća dva obroka, tako će se uravnotežiti minerali, uključujući kalcij i fosfor.

Ukoliko vam treba pomoć u računanju postotka mišićnog mesa i kosti u određenim komadima mesa, istu možete naći na postu: postotak kosi u mesu ili klikom na isti.

 

Postotak kosti u komadima mesa

Govedina

  • Goveđa rebra: 52%
  • Goveđi rep: 45% – 65%
  • Vrh goveđeg repa: 90%

Piletina

  • Očišćeno cijelo pile bez utrube i perja: 32%
  • Pileća glava: 75%
  • Pileći vrat: 36%
  • Pileća krilca: 46%
  • Prsni koš: 80%
  • Pileća leđa: 44%
  • Pileće nožice: 60%
  • Pileća prsa: 20%
  • Pileći batak sa zabatkom: 30%
  • Pileći batak: 27%
  • Pileći zabatak: 21%

Patka

  • Očišćena cijela patka bez utrube i perja: 28%
  • Cijela divlja patka: 38%
  • Glava od patke: 75%
  • Pačji koš : 75%
  • Pačji vrat: 50%
  • Pačje krilo: 39%
  • Pačja nogat: 60%

Janjetina

  • Janjeći rat: 32%
  • Janjeća rebra: 27%

Svinjetina

  • Svinjske nožice: 30%
  • Svinjski rep: 30%
  • Svinjska rebra: 30%

Zečetina

  • Cijeli zec s očišćenom utrubom: 28%
  • Cijeli zec s krznom i utrubom: 10%
  • Zečja glava: 75%

Puretina

  • Cijela purica, očišćena: 21%
  • Pureći vrat: 42%
  • Pureće krilo: 33%
  • Pureća leđa: 50%
  • Pureća prsa: 14%
  • Pureći zabatak: 20%
  • Pureći batak 38%

Teletina

  • Teleća rebra: 35%
  • Lopatica: 24%
  • Cijelo rame (ud i lopatica): 21%

Divlje ptice

  • Prepelica: 10%
  • Biserke: 17%
  • Golupče (Mladi golub): 23%
  • Divlja patka: 38%
  • Fazan: 14%
  • Divlja kokoš (Cornish game hen): 39%

PMR za pse

Plijenski model sirove prehrane ili PMR (Prey model raw)– prvenstveno je namijenjen da oponaša prehranu psećih predaka, bez da sami moraju loviti svoju večeru.

Potpuna PRM dijeta sadrži 80% mišićnog mesa, 10% jestivih kostiju, 5% jetre i 5% ostalih organa.

  • jestive kosti – krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
  • ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
  • česti izvori proteina – piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, konjetina, divljač i riba

Postoje dvije vrste PMR-a Franken plijeni Cijeli plijen.

Franken plijen (Franken prey) – učestaliji, jer u jednom obroku, kako biste dobili savršeni omjer mesa/kosti/organa, možete hraniti psa različitim izvorima proteina tj. životinjama i njihovim dijelovima. Postoje dvije vrste, mljeveni i u komadima.

Cijeli plijen(Whole Prey Feeding) – najrjeđi oblik, zbog svoje nedostupnosti i činjenice da morate dati svojem psu čitavu životinju sa perjem/krznom i netaknutom utrobom.

Unatoč tome, CP daje vašem psu savršeno balansiran obrok.
Primjeri cijelog plijena:

  • Pilići
  • DOC (jedan dan stari pilići)
  • Prepelica
  • Zec
  • Patka
  • Riba

*Potrebno je davati što veće komade mesa ili cjelokupnog plijena vašem psu, kako bi osigurali što bolje oralno zdravlje vlastitog ljubimca, ali i mentalno, zbog otpuštanja endorfina za vrijeme konzumacije samog mesa. Nadalje, treba napomenuti da mljeveni obrok ne pomaže u održavanju dentalnog zdravlja.

Preporučena dnevna doza za odraslog psa je 2.5% njegove tjelesne mase. Ona može varirati ovisno o životnim potrebama, ako pas treba izgubiti na težini preporučuje se smanjivanje na 1.5-2% tjelesne mase ili 3% ako treba dobiti na težini.

Pse mlađe od godinu dana treba hraniti više:

  • – 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
  • – 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
  • – 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
  • – 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Mjesta gdje možete kupiti PMR u Hrvatskoj:

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u 

BARF

BARF (BIOLOGICALLY APPROPRIATE RAW FOODS) 

Biološki primjerena sirova prehrana je alternativa sirova prehrana PMR modela, modificirana da uz sirovo meso, kosti i organe, sadrži i voće i povrće. Naime, znanstvenici su ustvrdili, da divlji psi i vukovi u divljini jedu biljke, te da one čine 5-8% njihove cjelokupne prehrane.

Kompletna BARF prehrana za pse sastoji se od 70% mišićnog mesa, 10% jestivih kostiju, 5% jetre, 5% drugih organa, i 10% povrća i voća.
*preporučuje se udio od 7% povrća i 3% udio voća

BARF prehrana

  • jestive kosti– krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
  • ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
  • česti izvori proteina– piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, divljač i riba
  • povrće– brokula, špinat, mrkva, kelj, klice, zelena salata, cikla itd.
  • voće– jabuke, kruške, banane, borovnice, lubenica, bundeva, šipak, maline, dud itd.

Ako se odlučite na ovu prehranu, važno je da se pravilno pripremite, jer psi nemaju zube, niti potrebnu strukturu čeljusti, niti enzime koji su potrebni za početak obavljanja procesa probave u ustima. Stoga, ako odlučite ukomponirati voće i povrće u svakodnevnu prehranu vašeg ljubimca, svakako ih trebate pravilno pripremiti (kuhanje na pari, fermentiranje ili miksanje blenderom).

*Potrebno je davati što veće komade mesa ili cjelokupnog plijena vašem psu, kako bi osigurali što bolje oralno zdravlje vlastitog ljubimca, ali i mentalno, zbog otpuštanja endorfina za vrijeme konzumacije samog mesa. Nadalje, treba napomenuti da mljeveni obrok ne pomaže u održavanju dentalnog zdravlja.

 Preporučena dnevna doza za odraslog psa je 2.5% tjelesne mase. Ali, ona može varirati ovisno o životnim potrebama. Ako pas treba izgubiti na težini, preporučuje se smanjivanje na 1.5 – 2% ili 3% ako treba dobiti na težini.

Pse mlađe od godinu dana treba hraniti više:

  • – 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
  • – 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
  • – 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
  • – 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Popis proizvođača BARF-a i mjesta gdje se može kupiti u Hrvatskoj:

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u 

Zašto Sirova prehrana?

Psi, poput mačaka, su mesojedi, stoga veći dio njihove prehrane bi trebao biti životinjskog podrijetla. Međutim, rijetki se zapitaju, zašto dehidrati, kojima hranimo svoje ljubimce cijeli život, imaju ekstremno mali udio pravog mesa u sebi? Ljudima se preporučujeda konzumiraju što više svježih prehrambenih proizvoda, zašto to ne bi vrijedilo i za naše ljubimce?

Milijuni kućnih ljubimaca koji konzumiraju dehidrate, pate od posljedica takve prehrane, primjerice, imaju loš zadah, razne alergije i slične bolesti. Stoga, velika je vjerojatnost da će te takve ljubimce učestalo voditi kod veterinara.

Učestali problemi koje imaju psi i mačke zbog konzumacije dehidrata:

LOŠE STANJE KRZNA

Sastav krzna je oko 90% protein, stoga zdravo krzno će te prepoznati po sjaju. Ako krzno vašeg kućnog ljubimca nije sjajno, velika je vjerojatnost, da je problem u njegovoj prehrani. Posebice, nedostatak esencijalnih masnih kiselina, koje su potrebne za održavanje sjaja dlake. Suho, lomljivo krzno, često je povezano s lošom kvalitetom ili samim nedostatkom proteina u prehrani. Smrdljiva koža, krzno, često su posljedica Candide, koja se aktivira i razmnožava, zbog previše ugljikohidrata i šećera u prehrani.

CANDIDA

Gljivična infekcija je siguran znak neispravnosti rada imunološkog sustava i crijevne flore. Previše škroba, žitarica i ugljikohidrata, u prehrani, “hrani” candidu, koja uzrokuje neispravan rad imunološkog i probavnog sustava. U prirodi nema bakterija koje bi zaustavile candidu, stoga jedini način njezinog uklanjanja je upotreba antibiotika. Međutim, antibiotici uništavaju 90% cijevne flore, što pogoduje nastajanju candide i sličnih “loših” bakterija.

ZUBI I BOLESTI DESNI

Do treće godine života, većina pasa i mačaka imaju neke vidljive naznake parodontne bolesti. Parodontna bolest započinje kada bakterije u ustima stvore plak, koji se lijepi na površinu zuba, što je izravno uzrokovano sastojcima koji se nalaze u dehidratima. Parodontna bolest, je najčešće kliničko stanje kod odraslih pasa i mačaka. Međutim, moguće je spriječiti nastanak te bolesti.

PROBAVNE KOMPLIKACIJE

Dehidrati su puni ugljikohidratima, žitaricama, škrobom, aditivima, konzervansima i prerađenih bjelančevina niske kakvoće.
Sastojci unutar dehidrata iritiraju cijeli probavni sustav i potiču upalu što u konačnici stvara više zdravstvenih problema. Nadalje, oni izravno utječu na zdravlje probavnog sustava. Stoga, trebamo čuvati probavni sustav kako ne bi bilo zdravstvenih komplikacija u budućnosti.

KOMPLIKACIJE NA JETRI

Bolesti jetre imaju više uzroka, poput, genetike, parazita, traume, cijepljenja, lijekova, trovanja i slično. Kada se dijagnosticiraju bolesti jetre, promjena prehrane može biti čimbenik u kontroli bolesti, te može pomoći i u samoj prevenciji budućih bolesti.  Međutim, moramo upamtiti, da je jetra jedini organ koji ima sposobnost vlastitog liječenja (regeneracije).

RAK

Rak je uzrokovan mnogim čimbenicima, genetikom, pesticidima, cijepljenjem, prijevremenom kastracijom, pa čak i prehranom. Više od 50% kućnih ljubimaca, starijih od 10 godina, biti će dijagnosticiran rak u nekom trenutku njihovih života. Iako sama prehrana, nije glavni čimbenik uzroka raka, moramo imati na umu da su dehidrati puni ugljikohidrata i šećera, koji izravno “hrane” rak, što onda utječe na njegov rast i širenje.

Preporučujem da pročitate članak od Rujane Jeger, u kojem piše o utjecaju sirove prehrane na zdravlje njezinih pasa:
Kako prehrana utječe na zdravlje pasa? Knjiga koja me šokirala…