Vitamini topljivi u mastima su oni vitamini koji trebaju žučnu sol ili mast kako bih se mogli apsorbirati u tijelo (višak se pohranjuje u jetri i masnom tkivu). Vitamini A, D i E su esencijalni vitamini topljivi u mastima, tijelo ih ne može sintetizirati, stoga ih moraju unijeti u organizam pomoću prehrane.

Vitamin A

Poznatiji kao retinol, je vitamin topljiv u mastima. On nam je potreban za normalan vid, rast, reprodukciju, funkcioniranje imuniteta i održavanje zdravih funkcija epitelnog tkiva. Vitamin A je također, uključen u ekspresiju i regulaciju mnogih gena. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Kod biljaka se nalazi kao provitamin A ili β-karoten. Karotenoidi, koji se nalaze u biljnim izvorima, apsorbiraju se upola slabije, za razliku od vitamina A. Osim toga, učinkovitost apsorpcije se smanjuje s povećanjem karotenoida u hrani. Važno je napomenuti, da mačke mogu apsorbirati β-karoten, ali ga ne mogu pretvoriti u retinol. Sve sirove dijete koje se sastoje od 5% jetre i drugih organa pružit će preporučenu količinu vitamina A i psima i mačkama.

*vitamin A, kao i svi ostali vitamini topljivi u mastima, može biti toksičan u prevelikim dozama. Unosom većih količina od preporučene, dolazi do akutnog trovanja, čiji su simptomi, ljuštenje kože, zbog suhoće, umor, nesanica…

Vitamin A u prevelikim dozama oštećuje jetru, živce, doprinosi bolovima u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima, kod gravidnih kuja i mačaka utječe i na sam fetus.

• pšenična trava – na 28g/3600mcg vitamina A
• goveđa jetra – na 28g/1432mcg vitamina A
• ulje jetre bakalara – na 28g/1350mcg vitamina A
• pileća jetra – na 28g/939mcg vitamina A
• goveđi bubreg – na 28g/118mcg vitamina A
• srednje kokošje jaje – na 44g/71mcg vitamina A

Vitamin D

Još poznatiji kao kalciferol, je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom Sunca (psi ga ne mogu sintetizirati pomoću Sunca) . Riječ je o hormonu steroidne strukture. Iako, u skupinu vitamina D ulazi čak 7 zasebnih vitamina, kada pričamo o njemu, mislimo na vitamina D2 (ergokalciferol – nalazimo ga u biljkama) i D3 (kolekalciferol – nalazimo ga u životinjama). Apsorpcija vitamina D2 teža je za pse i mačke, za razliku od vitamina D3. Primarna mu je funkcija, poboljšavanje apsorpcije i mobilizacije crijeva, te sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi.

Ako 15% do 20% prehrane čine sirove plave ribe (losos, tuna, pastrva, skuša, srdela…), u njoj je osigurana adekvatna količina vitamina D, kako bi zadovoljila preporučenu dnevnu količinu.

• ulje jetre bakalara – na 28g/11.25mcg vitamina D
• divlji losos – na 28g/4mcg vitamina
• ružičasti losos – na 28g/3mcg vitamina
• atlanska haringa – na 28g/1.17mcg vitamina D
• goveđa jetra – na 28g/0.35mcg vitamina D

Vitamin E

Skup osam spojeva, četiri tokoferola i četiri tokotrienola. Tokoferoli su rasprostranjeniji u hrani, za razliku od tokotrienola. U najvećim količinama ih možemo naći u zelenom lisnatom povrću, a u najmanjim u orašastim plodovima i sjemenkama. Nadalje, u mesu ih ima najviše u masnom tkivu.

Prvenstveno djeluje kao antioksidans u tijelu, gdje sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina, te reagira sa slobodnim radikalima. Osim toga, vitamin E ima vitalnu ulogu u reprodukciji, modulira signalizaciju na stanicama i imunološku funkciju, regulira transport gena i inducira apoptozu.

*Dugoročno uzimanje prevelikih doza dovodi do oštećenja vida.

• pšenična trava – na 28g/2560mcg vitamina E
• suncokretove sjemenke – na 28g/9.94mcg vitamina E
• bademi – na 28g/7.33mcg vitamina E

Vitamin K

Jedini ne esencijalan vitamin topljiv u mastima. Poznatiji kao koagulacijski/antihemoragični vitamin. Vitamina K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nadalje, on je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi.

Kad pričamo o vitaminu K, zapravo pričamo o tri različita vitamina: vitamin K1 (fitomenadion), vitamin K2 (menakinon) i vitamin K3 (menadion). Vitamin K3, za razliku od K1 i K2, nije prirodnog podrijetla. Iako, se vitamin K2 prirodno stvara u crijevima pomoću crijevne flore, dodavanjem vitamina K1, kojeg možemo naći u velikim količinama u zelenom lisnatom povrću, pomaže u općenitoj fermentaciji biljnih vlakana u crijevima.

• pšenična trava – na 28g/280mcg vitamina K
• blitva – na 28g/233mcg vitamina K
• kelj – na 28g/110.5mcg vitamina K
• gorušice – na 28g/73mcg vitamina K