Mišićno meso sačinjava najveći dio sirove prehrane vašeg kućnog ljubimca. Njegova primarna uloga je opskrbiti tijelo proteinom. Ali to nije njegova jedina uloga, kroz njega unosimo u prehranu različite količine masti, vode, te vitamina i minerala koji ovisi o plijenu kojim hranimo taj dan.

Zato se preporučuje da dajemo barem tri različite vrste proteina?

Mesožderi u divljini ne jednu samo jednu vrstu proteina/plijena, već je ona raznovrsnog spektra kao i kod ljudi. Bez te raznovrsnosti prehrana naših ljubimaca i drugih divljih mesoždera ne bih bila “ nutricijski izbalansirana“, što bih najviše utjecalo na disbalans amino kiselina u organizmu.

Optimalno bi bilo da dajete barem pet vrsta proteina. Ukoliko dajete samo tri vrste pazite da je jednaki omjer tj. da npr. ne dajete piletinu pet dana u tjednu, a govedinu i janjetinu samo jedan dan u tjednu. Već da kroz mjesec dana svaki protein je dan 10 dana, ne moraju da budu svih deset dana u komadu isti protein, već je poželjno miješati proteine što češće (npr. ponedjeljak, četvrtak i nedjelja govedina, utorak i subota janjetina, te srijeda i petak piletina).

Zašto bar pola mišićnog mesa mora biti crveno?

Kod većine divljih mesoždera jede isključivo crveno meso u svojem prirodnom staništu.

Crveno meso je nutricionistički bogatije od bijelog mesa jer je nutricionistički profil (ima veće količine mast ii vitamina) mesa direktno povezan s time koliko se mišić koristi.

Klasifikacija crvenog i bijelog mesa:

• Klasifikacija crvenog i bijelog mesa se odnosi na grčenje mišića u pokretu. Postoje spora mišićna vlakna (crveno meso) i brza mišićna vlakna (bijelo meso). Crveno meso je tamnije zbog količine mioglobina prisutnog u mišićnom tkivu čija količina ovisi o količini korištenja mišića. Životinje koje su često u pokretu razvijaju više sporog mišićnog tkiva, a time i mioglobina.
• Mioglobin je protein željeza i kisika koji se veže u mišićnom tkivu kralježnjaka općenito i u gotovo svim sisavcima. Veća koncentracija ovog proteina osigurava veći nutritivni profil mesa. Uobičajena zabluda u društvu je „Crveno meso je loše jer je visoko u zasićenim mastima“. Nemojte se zavaravati time, masnoća je dobra za naše kućne ljubimce! Mesožderi napreduju od životinjskih masti i metaboliziraju masnoće u energiju. Iako crveno meso sadrži veće razine masti, one također sadrže i više vitamina i minerala poput željeza, cinka i vitamina B! Željezo prisutno u crvenom mesu naziva se heme iron, koje tijelo lakše apsorbira od željeza iz biljnih izvora.
• Životinje klasificirane kao bijelo meso: piletina, puretina, prepelica, kunić
• Životinje klasificirane kao crveno meso: pačetina, janjetina, govedina, divljač, zec

NISU SVI PROTEINI NUTRITIVNO JEDNAKI. Svaka stavka proteina imat će drugačiji profil hranjivih tvari od sljedećeg. Neki proteini osigurat će vrijedne hranjive tvari, masti i vitamine tamo gdje drugima proteinima nedostaje.

 KOJI SVE DIJELOVI ŽIVOTINJE SMATRAMO MIŠIĆNIM MESOM?

Mišić- sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne za jednog mesoždera, neovisno o njegovoj dobi ili fizičkoj aktivnosti

 Masno tkivo- prvenstveno služi kao izvor energije.
Kako se sadržaj masti povećava, postotak vode i proteina pada, ali zato količina energije koju tijelo može proizvesti raste. Masti u različitim vrstama mesa variraju u razinama prisutnih masnih kiselina. Mast ne bih trebala više od 20% prehrane, iako je optimalno da bude samo 10%.

• Lean proteini: piletina, puretina, kunić i divljač
• Masni proteini: govedina, janjetina

Srce – vrlo koncentrirani izvor koenzim Q10 (CoQ10), on je potreban za osnovno funkcioniranje stanica, kao i optimiziranje srčanog ritma. Ujedno sadrži velike količine vitamina B.

Kao i za sve ostale mišićne organe, ni srce se ne bih trebalo davati u količinama većoj od 20% dnevne potrebe.

Želudac – iako u većini vremena kad pričamo o želudcima pričamo o burazi, isto pravilo vrijedi i za želudce ostalih biljojeda, da ne prelaze 15% dnevne potrebne količine jer nisu nutritivno bogati komadi mesa.

• Zelena Buraga -Buraga je želudac preživača, poput krave, bivola i ovce. Ovaj jedinstveni želudac preživača ima četiri komore koje sustavno razgrađuju travu s mnoštvom probavnih enzima, želučanih sokova i aminokiselina. Ima savršeni omjer kalcija vs. fosfor. Preporučuje se da ne prelazi 15% cjelokupnog dnevnog obroka.  *Isprana bijela Buraga nema istu nutritivnu i probiotičku vrijednost kao neisprana zelena Buraga.

Pluća – odličan izvor vitamina B12 i vitamina C, te željeza i kalija. Bogat je i selenom, te raznim amino kiselinama. Ne preporučuje se davati veće količine od 15% dnevnog obroka jer ne sadrži sve potrebne amino kiseline, te kao i srce može izazvati probavne tegobe u prevelikim količinama.

 Jezik – veoma masni komad mesa, ima omjer 1:1 proteina i masti. odličan dodatak prehrani za aktivne pse ili one koji su na keto ishrani. Ne preporučuju se veće količine od 15% dnevne potrebne količine.

 Maternica – nije bogata nutrijentima zbog toga se ne preporučuje da čini veliki dio obroka, nego da se daje povremeno radi raznolikosti.

Ostali komadi mesa koji spadaju u mišićno meso: Penis, Dušnik (bogat kondroitinom i glukozaminom), Jednjak, Tetive i Ligamenti.