Jetra i Ostali Organi

Poznati još kao multivitamini sirove prehrane, organi su najbitniji dio prehrane, jer za razliku od mišićnog mesa (jetra ima od 10-100 puta veću količinu vitamina i minerala od drugog mesa), oni sadrže velike doze nutrijenata, poput, vitamina A, B12, D, folne kiseline, bakra i mnogih drugih. Bez tih potrebnih nutrijenata, kod mesoždera će veoma brzo doći do nedostatka većine vitamina i minerala u organizmu, posebice vitamina A, B i D.  Nedostatak istih može dovesti do ozbiljnih komplikacija, od letargičnosti (vit. B) do razvijanja srčanih bolesti (vit. D), bolesti kostiju poput osteomalacije (vit. D), razvijanju tumora (vit. D), te noćnog sljepila (vit. A) i dr.

Što sve spada pod organe, zašto su potrebni?

Kad pričamo o organima, uvijek prvo spominjemo jetru u zasebnoj kategoriji. Većina će vam uvijek napomenuti da jetra mora biti 5%, od onih 10% organa koje trebate davati u obroku. Zašto je to tako?

Jetra je vrlo bogata vitaminom A za razliku od drugih unutarnjih organa. Ujedno, ona je najbolji izvor željeza u cijelom tijelu “plijena”, jer se najlakše apsorbira u organizmu ljubimca. Možete ih naći skoro u svakom dućanu.

Jetra ima i ljekovita svojstva. Nju najčešće koristimo za neutralizaciju toksina u tijelu, te pomaže u probavi, održavanju zdravlja reproduktivnih organa, oksidaciji krvni zrnaca i pomaže pri prevenciji demencije.

OSTALI ORGANI

Zbog čega moramo davati našem ljubimcu i druge organe, a ne samo jetru u tih 10% ako je tako dobra? Kao i kod mišićnog mesa, tako i kod organa – ključ je u raznolikosti. Ako budete davali samo 5% jetre i 5% bubrega naš ljubimac će biti dobro, no neće dobiti sve potrebne nutrijente, što će na kraju dovesti do hipovitaminoza.

  • bubrezi – bogat izvor željeza i vitamina B, pomaže u održavanju zdravlja bubrega
  • slezena
  • gušterača – pomaže u stvaranju inzulina i enzima
  • mozak – ima visoke doze željeza, cinka, bakra i DHA, poboljšava funkcije mozga
  • timus
  • testisi, jajnici i ostale žlijezde – pomažu u regulaciji hormona i smanjuju rizik od dobivanja raka, problema u ponašanju…
  • koža – bogata vitaminom D (psi ne mogu stvoriti vitamin D izlaganjem suncu poput ljudi)
  • oči – bogat DHA-om

Ako niste primijetili organi najviše pomažu onom dijelu tijela kojem su i sami pripadali, pa tako davanje mozga pomaže funkciji mozga, davanje očiju je odlično za vid, bubrezi poboljšavaju funkciju bubrega i dr.

POSTOCI SU SAMO SMJERNICE

Iako je u ovoj zajednici utabano zlatno pravilo 80/10/10 koliko bismo mogli dati određenih dijelova životinje kao dio dnevnog obroka, mnogi to pravilo krše i hrane svoje ljubimce čak do 30% obroka u organima. Naime, organi čine oko 25% ukupne tjelesne mase živog bića i kad hranite svog ljubimca samo 10% njegovog obroka organima, velika je šansa da mu u organizmu fali potrebnih nutrijenata.

Ne, to ne znači da možete otići u dućan i kupiti 30 dag jetrice i dati Fifiju to kao 30%  obroka, jer u tom slučaju će vrlo brzo doći do prekomjernim količinama vitaminom A u organizmu, što će dovesti do toga da će vaš Fifi imati  proljev koja će nalikovati slapovima Nijagare.

Kada već pričamo o postocima kao smjernicama, moramo biti svjesni činjenice, da je za prvu ruku 10% organa u prehrani je posve dobar omjer, ako nemate više od dvije opcije na tržištu ili ste tek počeli sa sirovom prehranom. Ako pak imate veći izbor organa, ali se ne razumijete previše u računanje ostanite na tih 10% do 15%, i izmjenjujte više vrsta organa u prehrani, uz pažnju da nijedan organ ne prelazi granicu od 5% cjelokupne dnevne/tjedne prehrane. Najbolji način da budete sigurni  da su organi međusobno izbalansirani je ako potječu od iste vrste, budući da različite vrste životinja imaju različite količine nutrijenata u istim organima. Dobar primjer je pileća jetra koja ima 4 puta manje vitamina A od pačje, ujedno pačja jetra ima velike količine željeza kao i goveđa slezena pa bi tu došlo do zasićenosti.

No, ako ste spremni baciti se na kalkuliranje nutrijenata možete dati i do 30% prehrane u organima. Klikom na pojedinu sliku, poveznica će vas odvesti na zasebne stranice o nutritivnom sastavu odabranog organa.

animals-barn-beaks-1405930animal-antlers-close-up-45175max-anderson-1151184-unsplashsylvie-tittel-977057-unsplasherol-ahmed-742786-unsplashagriculture-animal-animal-photography-231062

           

*Ako vam ljubimac boluje od neke, dolje navedene bolesti, trebali biste izbjegavati određene, ako ne i sve organe:

  • Hiperurikozurija– Dalmatineri koji boluju od ove genetičke bolesti ne bi smjeli jesti organe, jer su oni bogati purinom
  • Akumulacija Bakra u Jetri– psi i mačke koji pate od ove bolesti ne smiju jesti jetru (goveđa, pačja i janjeća) i ostale organe koji sadrže velike količine bakra, no uz ekstremno precizno mjerenje porcija, neki organi i jetre se mogu dati.
  • Bolesti Bubrega– Organi su veoma bogati fosforom, upravo zato se ne smiju davati psima koji boluju od te bolesti. Naime, bubrezi u tom slučaju ne mogu pravilno probaviti fosfor, što dovodi do toga da prevelike količine fosfora završe u krvotoku, a da bi ga tijelo izbalansiralo, počinje uzimati kalcij iz kostiju.
  • Hipertireoza– (ne hipotireoza) izbjegavajte davati životinjske vratove pošto još uvijek imaju u sebi hormon štitnjače

Vitamini topljivi u vodi

Esencijalni vitamin

Vitamin B1

Još poznat kao tiamin, ima ključnu ulogu u zdravlju živaca, mišića i srca, no prvenstveno služi za metaboliziranje ugljikohidrata u glukozu radi dobivanja energije.  Zato količina vitamina B1 koja je potrebna, ovisi najviše o količini ugljikohidrata u prehrani.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • pšenična trava – na 28g/0.88mg vitamina B1
  • šparoge – na 28g/0.04mg vitamina B1
  • svinjetina – na 28g/0.255mg vitamina B1
  • svinjsko srce – na 28g/0.174mg vitamina B1
  • goveđi bubreg – na 28g/0.101mg vitamina B1
  • goveđa jetra – na 28g/0.053mg vitamina B1
  • divlji losos – na 28g/0.037mg vitamina B1
  • plave dagnje – na 28g/0.084mg vitamina B1

 *Određene ribe i školjke poput mediteranske dagnje sadrže tiaminazu, enzim koji inhibira funkciju tiamina u tijelu. 

Vitamin B2 

Još poznat kao riboflavin, potreban je za aktiviranje koenzima, staničnu funkciju (disanje stanica) , te rast i razvoj. Vitamin B2, također igra važnu ulogu u  metaboličkim procesima cijeloga tijela, ponajviše metaboliziranju masti i aminokiselina, te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.

Količina vitamina B2 proizvedena u debelom crijevu, povećava se nakon jedenja povrća i druge hrane bogate ugljikohidratima, budući da stimulira proizvodnju vitamina B2 u debelom crijevu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • pšenična trava – na 28g/2080mg vitamina B2
  • pileća jetra – na 28g/0.502mg vitamina B2
  • goveđi bubreg – na 28g/0.805mg vitamina B2
  • goveđa jetra – na 28g/0.778mg vitamina B2
  • goveđe srce – na 28g/0.257mg vitamina B2
  • bademi – na 28g/0.323mg vitamina B2
  • kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.201mg vitamina B2

Vitamin B3 

Nalazimo ga u dva oblika: nikotinska kiselina (niacin) i nikotinamid (niacinamid i vitamin PP). Služi u procesu pretvaranja ugljikohidrata u glukozu, proizvodi makromolekule (uključujući masne kiseline i kolesterol), olakšava popravke DNA i odgovora na stres.

Psi imaju sposobnost sintetizirati niacin iz triptofana. Zbog toga prehrambeni zahtjevi psa za niacinom ovise o razinama triptofana. Dok mačke ne mogu stvoriti niacin iz triptofana i mora im se davati u odgovarajućim količinama kroz prehranu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • puretina – na 28g/1.902mg vitamina B3
  • svinjetina – na 28g/1.294mg vitamina B3
  • govedina – na 28g/1.453mg vitamina B3
  • piletina – na 28g/2.799mg vitamina B3
  • goveđi bubreg – na 28g/2.277mg vitamina B3
  • goveđa jetra – na 28g/3.722mg vitamina B3

 

Vitamin B5

Još poznat kao pantotenska kiselina, prvenstveno je potreban za koenzim i sintezu nosača proteina. Vitamin B5, također igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti.

“Pantos” znači “svugdje prisutan”, taj je naziv dobio upravo zato što je ovaj vitamin dostupan u mnogim izvorima hrane. Iako ga se može naći u mnogim namirnicama, prisutna količina obično je nedovoljna da bi se zadovoljile preporučene količine. Najveće koncentracije ovog vitamina su u mesu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • svinjetina – na 28g/0.202mg vitamina B5
  • svinjsko srce – na 28g/0.713mg vitamina B5
  • goveđe srce – na 28g/0.507mg vitamina B5
  • goveđi bubreg – na 28g/1.125mg vitamina B5
  • goveđa jetra – na 28g/2.026mg vitamina B5
  • pileća jetra – na 28g/1.761mg vitamina B5
  • divlji losos – na 28g/0.303mg vitamina B5
  • ružičasti losos – na 28g/0.292mg vitamina B5
  • govedina – na 28g/0.189mg vitamina B5
  • piletina – na 28g/0.227mg vitamina B5

 

Vitamin B6 

Čine ga nekoliko sličnih spojeva; piridoksin, piridoksal i piridoksamin. Sva tri su prirodni oblici vitamina B6. U biljkama je vitamin B6, uglavnom kao kemijski spoj piridoksin, dok u mesu je uglavnom piridoksal i piridoksamin. Sva tri u jetri stvaraju vrlo važan koenzim koji služi za stvaranje mnogih enzima u metabolizmu aminokiselina, te pri dekarboksilaciji. Igra vitalnu ulogu u normalnom funkcioniranju živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica, imunološkom sustavu i psihološkim funkcijama. Piridoksin je potreban za pretvorbu triptofana u niacin. Količina vitamina B6 u prehrani najviše ovisi o količini proteina u prehrani.

Kao i vitamin B5, piridoksin se može naći u mnogim različitim namirnicama, ali ima veće koncentracije u sastojcima životinjskog podrijetla. Piridoksin, koji se nalazi u biljkama, stabilniji je od piridoksala i piridoksamina koji se nalazi u sastojcima životinjskog podrijetla . Obrada hrane životinjskog podrijetla ima prosječni gubitak vrijednosti od 0 do 40% piridoksala i piridoksamina. Zato se,  upravo zbog održavanja razina vitamina B6 ne preporučuje obrađivanje namirnica životinjskog podrijetla.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

  • pšenična trava – na 28g/312mg vitamina B6
  • suncokretove sjemenke – na 28g/0.377mg vitamina B6
  • svinjetina – na 28g/0.132mg vitamina B6
  • piletina – na 28g/0.105mg vitamina B6
  • govedina – na 28g/0.16mg vitamina B6
  • divlji losos – na 28g/0.207mg vitamina B6
  • ružičasti losos – na 28g/0.173mg vitamina B6

 

Vitamin B7 

Još poznat kao biotin i vitamin H, potreban je za pretvaranje ugljikohidrata u glukozu koja se koristi kao energija, za proizvodnju aminokiselina i masnih kiselina, te za metabolizam proteina.

Crijevna flora stvara polovicu dnevne potrebe biotina, dok ostatak se mora unijeti kroz prehranu. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (sadrži antimetabolit biotina – avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. U tim slučajevima, kao i kod uzimanja antibiotika, potrebna je veća doza Biotina od preporučene. *Mnoge nutritivne analize ne uključuju razine biotina.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • suncokretove sjemenke – na 28g/1.3mcg vitamina B7
  • svinjetina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
  • goveđa jetra – na 28g/10.26mcg vitamina B7
  • mljevena govedina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
  • kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 10mcg vitamina B7
  • ružičasti losos – na 28g/1.67mcg vitamina B7
  • bademi – na 28g/0.75mcg vitamina B7

 

Vitamin B9  

Još poznat kao Folna kiselina, ima važnu ulogu u sintezi DNA, rastu stanica i funkciji stanica. Osim toga, folna kiselina je potrebna za metabolizam amino kiseline, formiranje kreatinina, te u simbiozi s vitamina B12 proizvodi od metionina homocistein. Važna je u sintezi nukleinskih kiselina i održavanju normalne eritropoeze. Zato pri nedostatku folne kiseline može doći do megaloblastične anemije i problema s probavom.

Folna kiselina, nalazi se u mnogim namirnicama. Međutim, jetra, jaja i lisnato povrće sadrže veće koncentracije. Zbog svoje kemijske nestabilnosti, vitamin B9 se uništava toplinom, smrzavanjem na dugo vremensko razdoblje, te držanjem u vodi.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

  • suncokretove sjemenke – na 28g/64mcg vitamina B9
  • pureća jetra – na 28g/192mcg vitamina B9
  • pileća jetra – na 28g/166mcg vitamina B9
  • špinat – na 28g/55mcg vitamina B9
  • goveđa jetra – na 28g/82mcg vitamina B9
  • goveđi bubreg – na 28g/28mcg vitamina B9
  • brokula – na 28g/18mcg vitamina B9
  • kelj – na 28g/18mcg vitamina B9
  • šparoge – na 28g/15mcg vitamina B9
  • kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 21mcg vitamina B9

 

Vitamin B12 

Još poznat kao kobalamin, on je skup sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Kobalamin igra glavnu ulogu u funkcijama mozga i živaca, kao i stvaranju DNA, RNA i crvenih krvnih stanica. Kobalamin sintetiziraju samo specifični mikroorganizmi. Stoga se mora unijeti u organizam kroz prehranu. Biljke sadrže vrlo malo kobalamina, i prvenstveno se nalazi u hrani životinjskog podrijetla. Bijelo meso, kao što su piletina i puretina, imaju manju količinu vitamina B12 u odnosu na crveno meso.

*Modrozelene alge kao cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže poveće količine lako apsorbljivog vitamina B12.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

  • goveđa jetra – na 28g/16.75mcg vitamina B12
  • srnetina – na 28g/1.79mcg vitamina B12
  • govedina – na 28g/0.68mcg vitamina B12
  • kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.39mcg vitamina B12

 

Neesencijalni vitamini

Vitamin C 

Još poznat kao askorbinska kiselina, smatra se neesencijalnim vitaminom jer ga psi i mačke mogu sintetizirati u tijelu u odgovarajućim količinama. Vitamin C služi kao antioksidant (najjači antioksidans među vitaminima topljivim u vodi), važan je za sintezu kolagena i karnitina, te za metabolizam masnih kiselina i za uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba.

Međutim, to ne znači da hrana koja sadrži vitamin C nije korisna, jer nedostaci istog dovode do avitaminoze, a prevelike količine do stvaranja bubrežnih kamenaca. Najbogatiji izvor vitamina C su raznoliko voće i povrće, neki od njih su:

  • Slatka paprika – na 28g/36.2mg vitamina C
  • Švicarska blitva – na 28g/30mg vitamina C
  • brokula – na 28g/25.3mg vitamina C
  • kelj – na 28g/26.5mg vitamina C
  • jagode –  na 28g/16.7mg vitamina C
  • zelje – na 28g/10.4mg vitamina C

 

*Kolin – vitaminu-sličan esencijalan spoj

Najčešće je u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Važan je u neurološkom razvoju fetusa (neuralne cijevi), izgradnji membrana, putovima dugoročnog pamćenja.

Kolin se sintetizira u jetri u prisutnosti vitamina B12 i folne kiseline. Međutim, to ne znači da davanje hrane bogate kolinom nije korisno za vašeg ljubimca.

  • goveđa jetra – 28g/94.2mg Kolina
  • kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 129.3mg Kolina
  • prepeličino jaje (srednje) – u 9g ima 23.7mg Kolina
  • divlji losos – 28g/ 26.8mg Kolina
  • ružičasti losos – 28g/26.8mg Kolina
  • raštika – 28g/6.6mg Kolina

Sastav hranjivih tvari Bubrega

Goveđi Bubreg  (na 100g)
Makronutrijenti  
Proteini17.4g
Masti3.1g
Ugljikohidrati0.3g
Minerali  
Kalcij13Mg
Željezo4.6Mg
Magnezij17Mg
Fosfor257Mg
Kalij262Mg
Natrij182Mg
Cink1.9Mg
Bakar0.4Mg
Mangan0.1Mg
Selen141Mcg
Jodnema podataka 
Vitamini  
Vitamin A1397IU
Tiamin0.4Mg
Riboflavin2.8Mg
Niacin8Mg
Vitamin B60.7Mg
Folna Kiselina98Mcg
Pantotenska kiselina4Mg
Vitamin B1227.5mcg
Vitamin C9.4mg
Vitamin D45IU
Vitamin E0.2mg
Vitamin Kmcg
Janjeći Bubreg  (na 100g)
Makronutrijenti  
Proteini15.7g
Masti3.0g
Ugljikohidrati0.8g
Minerali  
Kalcij13mg
Željezo6.4mg
Magnezij17mg
Fosfor246mg
Kalij277mg
Natrij156mg
Cink2.2mg
Bakar0.4mg
Mangan0.1mg
Selen127mcg
Jodnema podataka 
Vitamini  
Vitamin A316IU
Tiamin0.6mg
Riboflavin2.2mg
Niacin7.5mg
Vitamin B60.2mg
Folna Kiselina28mcg
Pantotenska kiselina4.2mg
Vitamin B1252.4mcg
Vitamin C11mg
Vitamin Dnema podatakaIU
Vitamin Enema podatakamg
Vitamin Knema podatakamcg
Svinjski Bubreg  (na 100g)
Makronutrijenti  
Proteini16.5g
Masti3.3g
Ugljikohidrati0g
Minerali  
Kalcij9Mg
Željezo4.9Mg
Magnezij17Mg
Fosfor204Mg
Kalij229Mg
Natrij121Mg
Cink2.8Mg
Bakar0.6Mg
Mangan0.1Mg
Selen190Mcg
Jodnema podataka 
Vitamini  
Vitamin A198IU
Tiamin0.3Mg
Riboflavin1.7Mg
Niacin8.2Mg
Vitamin B60.4Mg
Folna Kiselina42Mcg
Pantotenska kiselina3.1Mg
Vitamin B128.5Mcg
Vitamin C13.3Mg
Vitamin Dnema podatakaIU
Vitamin Enema podatakaMg
Vitamin Knema podatakaMcg
Srneći Bubreg (na 100g)
Makronutrijenti  
Proteini67.3g
Masti28.1g
Ugljikohidrati3.5g
Minerali  
Kalcij11mg
Željezo3.4mg
Magnezij16mg
Fosfor241mg
Kalij272mg
Natrij178mg
Cink2mg
Bakar0.5mg
Mangan0.1mg
Selen80mcg
Jodnema podataka 
Vitamini  
Vitamin A308IU
Tiamin0.3mg
Riboflavin1.9mg
Niacin7mg
Vitamin B60.4mg
Folna Kiselina21mcg
Pantotenska kiselina3.3mg
Vitamin B1228.2mcg
Vitamin C5mg
Vitamin Dnema podatakaIU
Vitamin Enema podatakamg
Vitamin Knema podatakamcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

 

Sve o Kostima

Zašto su kosti bitne u sirovoj prehrani?

Kosti sadrže nutrijente, koji su vrlo važni u prehrani pasa. Pomoću njih unose potrebne količine kalcija i ostalih važnih nutrijenata, koji imaju vitalnu ulogu u očuvanju probavnog sustava (stvaranje tvrde stolice). Nadalje, pomoću kostiju psi dobivaju mentalnu stimulaciju, one ujedno pomažu u jačanju mišića vrata i kralježnice, te u održavanju dentalnog zdravlja.

 Preporuka je da se kosti daju s mesom i vezivnim tkivom, još uvijek pričvršćenim na njima.

Kad spominjemo kosti u sirovoj prehrani, važno je napomenuti da postoji podjela na: Jestive Kosti i Rekreativne Kosti.

Koja je razlika između Jestive Kosti i Rekreativne Kosti?

Jestive kosti su dovoljno mekane da ih pas može prožvakati i pojesti, bez da dođe do ozljede probavnog traka. Primjer jestivih kosti su kosti peradi i manjih životinja.

Rekreativne kosti se prvenstveno upotrebljavaju kao dodatak prehrani. One ne bi trebale biti svakodnevni dio prehrane psa, nego više kao tjedna poslastica. U idealnom slučaju, kost bi trebala biti dovoljno velika da pas može ukloniti meso sa kosti, ali ne i previše same kosti (inače bi se unijelo previše kalcija u organizam). Važno je i koje kosti dajete, jer nije svaka kost za svakog psa. Vrsta kosti koju dajete svom psu je veoma važna, jer ako odaberete pravu kost, dat će te svom psu zabavnu aktivnost. Ako izaberete pogrešnu kost, pas bi mogao završiti kod veterinara.

Postoje dvije vrste rekreativnih kosti za pse: duge kosti i ravne kosti.

  • Duge Kosti:kosti koje se obično nalaze u nogama i krilima životinja. One su izgrađene za nošenje tjelesne težine, takve kosti su tvrde i imaju glatku površinu, centar im je pun koštanom srži. Krajevi tih kostiju su mekani, te sadrže puno hrskavice.
  • Ravne Kosti: kosti kralježnice, rebra, zdjelice i ramena. One su mekanije od dugih kostiju i ne sadrže toliko srži, također, imaju više savijenih površina. Veličina kosti je bitna, nije svaka kost za svakog psa. Veliki psi i agresivni žvakaći zahtijevaju veće kosti, poput goveđih. Najčešće se daje vrat, zdjelica i rebra. Ukoliko niste gadljivi možete davati i lubanju goveda, janjeta i koze. Srednji i mali psi, mogu jesti kosti od manjih životinja, poput jelena, koza, svinja i janjeta.

Sigurnost je na prvom mjestu. Iako su sirove kosti sigurne, mogu stvoriti probleme kod psa ako krivu kost dobije. Nekoliko stvari koje treba izbjegavati kod odabira kostiju:

  • Blokada u crijevima– Duge kosti imaju mekane krajeve, koji sadrže veći udio hrskavice nego kosti. Zbog toga, one nisu dobar izbor za velike pse i agresivne žvakaće jer oni lagano mogu prožvakati cijelu hrskavicu sa kosti. Ako pas nije naviknut na kosti ili jako pretjera u njima, hrskavica se može nakupiti u crijevima, te može završiti kod veterinara na ispiranju crijeva (klistir) ili čak na operaciji za uklanjanje blokade.
  • Slomljeni zubi – Površinski dio duge kosti je jako tvrd i može slomiti zube psa. Ravne kosti su bolji izbor za pse, od srednje do velike veličine, jer su mnogo mekše i teže ih je pravilno zagristi. Ravne kosti, također će trajati dulje, jer imaju krute površine koje skrivaju meso bolje od dugih kostiju, što ih čini mnogo zanimljivijim za žvakanjem. Bacite kosti, 1-2 dana nakon što se osuše.
  • Mekana stolica– Psi koji tek počinju jesti kosti ili oni koji jedu više kosti nego preporučeno, mogu za posljedicu imati mekanu stolicu, to je uzrokovano bogatom i masnom koštanom srži u kosti. Duge kosti sadrže više srži nego ravne kosti, tako da ravne kosti mogu biti bolji izbor, ako pas ima problema sa mekanom stolicom.
  • Zatvor– Konzumacija velike količine kostiju može uzrokovati zatvor kod pasa. Možda će se vidjeti bijele/žućkaste stolice koje se pretvaraju u prah kad ih se pokupi ili čak, žuti proljev. Općenito, ako pas pojede previše rekreativne kosti, nego što je trebao, samo mu treba dati više mesa i manje kostiju, za sljedeća dva obroka, tako će se uravnotežiti minerali, uključujući kalcij i fosfor.

Ukoliko vam treba pomoć u računanju postotka mišićnog mesa i kosti u određenim komadima mesa, istu možete naći na postu: postotak kosi u mesu ili klikom na isti.