Tag: osnove

Mišićno meso

Posted on Posted in mačke, psi, RAW 101, UncategorizedTagged , , Leave a comment

Mišićno meso sačinjava najveći dio sirove prehrane vašeg kućnog ljubimca. Njegova primarna uloga je opskrbiti tijelo proteinom. Ali to nije njegova jedina uloga, kroz njega unosimo u prehranu različite količine masti, vode, te vitamina i minerala koji ovisi o plijenu kojim hranimo taj dan.

Zato se preporučuje da dajemo barem tri različite vrste proteina?

Mesožderi u divljini ne jednu samo jednu vrstu proteina/plijena, već je ona raznovrsnog spektra kao i kod ljudi. Bez te raznovrsnosti prehrana naših ljubimaca i drugih divljih mesoždera ne bih bila “ nutricijski izbalansirana“, što bih najviše utjecalo na disbalans amino kiselina u organizmu.

Optimalno bi bilo da dajete barem pet vrsta proteina. Ukoliko dajete samo tri vrste pazite da je jednaki omjer tj. da npr. ne dajete piletinu pet dana u tjednu, a govedinu i janjetinu samo jedan dan u tjednu. Već da kroz mjesec dana svaki protein je dan 10 dana, ne moraju da budu svih deset dana u komadu isti protein, već je poželjno miješati proteine što češće (npr. ponedjeljak, četvrtak i nedjelja govedina, utorak i subota janjetina, te srijeda i petak piletina).

Zašto bar pola mišićnog mesa mora biti crveno?

Kod većine divljih mesoždera jede isključivo crveno meso u svojem prirodnom staništu.

Crveno meso je nutricionistički bogatije od bijelog mesa jer je nutricionistički profil (ima veće količine mast ii vitamina) mesa direktno povezan s time koliko se mišić koristi.

Klasifikacija crvenog i bijelog mesa:

  • Klasifikacija crvenog i bijelog mesa se odnosi na grčenje mišića u pokretu. Postoje spora mišićna vlakna (crveno meso) i brza mišićna vlakna (bijelo meso). Crveno meso je tamnije zbog količine mioglobina prisutnog u mišićnom tkivu čija količina ovisi o količini korištenja mišića. Životinje koje su često u pokretu razvijaju više sporog mišićnog tkiva, a time i mioglobina.
  • Mioglobin je protein željeza i kisika koji se veže u mišićnom tkivu kralježnjaka općenito i u gotovo svim sisavcima. Veća koncentracija ovog proteina osigurava veći nutritivni profil mesa. Uobičajena zabluda u društvu je „Crveno meso je loše jer je visoko u zasićenim mastima“. Nemojte se zavaravati time, masnoća je dobra za naše kućne ljubimce! Mesožderi napreduju od životinjskih masti i metaboliziraju masnoće u energiju. Iako crveno meso sadrži veće razine masti, one također sadrže i više vitamina i minerala poput željeza, cinka i vitamina B! Željezo prisutno u crvenom mesu naziva se heme iron, koje tijelo lakše apsorbira od željeza iz biljnih izvora.
  • Životinje klasificirane kao bijelo meso: piletina, puretina, prepelica, kunić
  • Životinje klasificirane kao crveno meso: pačetina, janjetina, govedina, divljač, zec

NISU SVI PROTEINI NUTRITIVNO JEDNAKI. Svaka stavka proteina imat će drugačiji profil hranjivih tvari od sljedećeg. Neki proteini osigurat će vrijedne hranjive tvari, masti i vitamine tamo gdje drugima proteinima nedostaje.

 KOJI SVE DIJELOVI ŽIVOTINJE SMATRAMO MIŠIĆNIM MESOM?

Mišić- sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne za jednog mesoždera, neovisno o njegovoj dobi ili fizičkoj aktivnosti

 Masno tkivo- prvenstveno služi kao izvor energije.
Kako se sadržaj masti povećava, postotak vode i proteina pada, ali zato količina energije koju tijelo može proizvesti raste. Masti u različitim vrstama mesa variraju u razinama prisutnih masnih kiselina. Mast ne bih trebala više od 20% prehrane, iako je optimalno da bude samo 10%.

  • Lean proteini: piletina, puretina, kunić i divljač
  • Masni proteini: govedina, janjetina

Srce – vrlo koncentrirani izvor koenzim Q10 (CoQ10), on je potreban za osnovno funkcioniranje stanica, kao i optimiziranje srčanog ritma. Ujedno sadrži velike količine vitamina B.

Kao i za sve ostale mišićne organe, ni srce se ne bih trebalo davati u količinama većoj od 20% dnevne potrebe.

Želudac – iako u većini vremena kad pričamo o želudcima pričamo o burazi, isto pravilo vrijedi i za želudce ostalih biljojeda, da ne prelaze 15% dnevne potrebne količine jer nisu nutritivno bogati komadi mesa.

  • Zelena Buraga -Buraga je želudac preživača, poput krave, bivola i ovce. Ovaj jedinstveni želudac preživača ima četiri komore koje sustavno razgrađuju travu s mnoštvom probavnih enzima, želučanih sokova i aminokiselina. Ima savršeni omjer kalcija vs. fosfor. Preporučuje se da ne prelazi 15% cjelokupnog dnevnog obroka.  *Isprana bijela Buraga nema istu nutritivnu i probiotičku vrijednost kao neisprana zelena Buraga.

Pluća – odličan izvor vitamina B12 i vitamina C, te željeza i kalija. Bogat je i selenom, te raznim amino kiselinama. Ne preporučuje se davati veće količine od 15% dnevnog obroka jer ne sadrži sve potrebne amino kiseline, te kao i srce može izazvati probavne tegobe u prevelikim količinama.

 Jezik – veoma masni komad mesa, ima omjer 1:1 proteina i masti. odličan dodatak prehrani za aktivne pse ili one koji su na keto ishrani. Ne preporučuju se veće količine od 15% dnevne potrebne količine.

 Maternica – nije bogata nutrijentima zbog toga se ne preporučuje da čini veliki dio obroka, nego da se daje povremeno radi raznolikosti.

Ostali komadi mesa koji spadaju u mišićno meso: Penis, Dušnik (bogat kondroitinom i glukozaminom), Jednjak, Tetive i Ligamenti.

Jetra i Ostali Organi

Posted on Posted in mačke, psi, RAW 101Tagged , , , , , , Leave a comment

Poznati još kao multivitamini sirove prehrane, organi su najbitniji dio prehrane, jer za razliku od mišićnog mesa (jetra ima od 10-100 puta veću količinu vitamina i minerala od drugog mesa), oni sadrže velike doze nutrijenata, poput, vitamina A, B12, D, folne kiseline, bakra i mnogih drugih. Bez tih potrebnih nutrijenata, kod mesoždera će veoma brzo doći do nedostatka većine vitamina i minerala u organizmu, posebice vitamina A, B i D.  Nedostatak istih može dovesti do ozbiljnih komplikacija, od letargičnosti (vit. B) do razvijanja srčanih bolesti (vit. D), bolesti kostiju poput osteomalacije (vit. D), razvijanju tumora (vit. D), te noćnog sljepila (vit. A) i dr.

Što sve spada pod organe, zašto su potrebni?

Kad pričamo o organima, uvijek prvo spominjemo jetru u zasebnoj kategoriji. Većina će vam uvijek napomenuti da jetra mora biti 5%, od onih 10% organa koje trebate davati u obroku. Zašto je to tako?

Jetra je vrlo bogata vitaminom A za razliku od drugih unutarnjih organa. Ujedno, ona je najbolji izvor željeza u cijelom tijelu “plijena”, jer se najlakše apsorbira u organizmu ljubimca. Možete ih naći skoro u svakom dućanu.

Jetra ima i ljekovita svojstva. Nju najčešće koristimo za neutralizaciju toksina u tijelu, te pomaže u probavi, održavanju zdravlja reproduktivnih organa, oksidaciji krvni zrnaca i pomaže pri prevenciji demencije.

OSTALI ORGANI

Zbog čega moramo davati našem ljubimcu i druge organe, a ne samo jetru u tih 10% ako je tako dobra? Kao i kod mišićnog mesa, tako i kod organa – ključ je u raznolikosti. Ako budete davali samo 5% jetre i 5% bubrega naš ljubimac će biti dobro, no neće dobiti sve potrebne nutrijente, što će na kraju dovesti do hipovitaminoza.

  • bubrezi – bogat izvor željeza i vitamina B, pomaže u održavanju zdravlja bubrega
  • slezena
  • gušterača – pomaže u stvaranju inzulina i enzima
  • mozak – ima visoke doze željeza, cinka, bakra i DHA, poboljšava funkcije mozga
  • timus
  • testisi, jajnici i ostale žlijezde – pomažu u regulaciji hormona i smanjuju rizik od dobivanja raka, problema u ponašanju…
  • koža – bogata vitaminom D (psi ne mogu stvoriti vitamin D izlaganjem suncu poput ljudi)
  • oči – bogat DHA-om

Ako niste primijetili organi najviše pomažu onom dijelu tijela kojem su i sami pripadali, pa tako davanje mozga pomaže funkciji mozga, davanje očiju je odlično za vid, bubrezi poboljšavaju funkciju bubrega i dr.

POSTOCI SU SAMO SMJERNICE

Iako je u ovoj zajednici utabano zlatno pravilo 80/10/10 koliko bismo mogli dati određenih dijelova životinje kao dio dnevnog obroka, mnogi to pravilo krše i hrane svoje ljubimce čak do 30% obroka u organima. Naime, organi čine oko 25% ukupne tjelesne mase živog bića i kad hranite svog ljubimca samo 10% njegovog obroka organima, velika je šansa da mu u organizmu fali potrebnih nutrijenata.

Ne, to ne znači da možete otići u dućan i kupiti 30 dag jetrice i dati Fifiju to kao 30%  obroka, jer u tom slučaju će vrlo brzo doći do prekomjernim količinama vitaminom A u organizmu, što će dovesti do toga da će vaš Fifi imati  proljev koja će nalikovati slapovima Nijagare.

Kada već pričamo o postocima kao smjernicama, moramo biti svjesni činjenice, da je za prvu ruku 10% organa u prehrani je posve dobar omjer, ako nemate više od dvije opcije na tržištu ili ste tek počeli sa sirovom prehranom. Ako pak imate veći izbor organa, ali se ne razumijete previše u računanje ostanite na tih 10% do 15%, i izmjenjujte više vrsta organa u prehrani, uz pažnju da nijedan organ ne prelazi granicu od 5% cjelokupne dnevne/tjedne prehrane. Najbolji način da budete sigurni  da su organi međusobno izbalansirani je ako potječu od iste vrste, budući da različite vrste životinja imaju različite količine nutrijenata u istim organima. Dobar primjer je pileća jetra koja ima 4 puta manje vitamina A od pačje, ujedno pačja jetra ima velike količine željeza kao i goveđa slezena pa bi tu došlo do zasićenosti.

No, ako ste spremni baciti se na kalkuliranje nutrijenata možete dati i do 30% prehrane u organima. Klikom na pojedinu sliku, poveznica će vas odvesti na zasebne stranice o nutritivnom sastavu odabranog organa.

animals-barn-beaks-1405930animal-antlers-close-up-45175max-anderson-1151184-unsplashsylvie-tittel-977057-unsplasherol-ahmed-742786-unsplashagriculture-animal-animal-photography-231062

           

*Ako vam ljubimac boluje od neke, dolje navedene bolesti, trebali biste izbjegavati određene, ako ne i sve organe:

  • Hiperurikozurija– Dalmatineri koji boluju od ove genetičke bolesti ne bi smjeli jesti organe, jer su oni bogati purinom
  • Akumulacija Bakra u Jetri– psi i mačke koji pate od ove bolesti ne smiju jesti jetru (goveđa, pačja i janjeća) i ostale organe koji sadrže velike količine bakra, no uz ekstremno precizno mjerenje porcija, neki organi i jetre se mogu dati.
  • Bolesti Bubrega– Organi su veoma bogati fosforom, upravo zato se ne smiju davati psima koji boluju od te bolesti. Naime, bubrezi u tom slučaju ne mogu pravilno probaviti fosfor, što dovodi do toga da prevelike količine fosfora završe u krvotoku, a da bi ga tijelo izbalansiralo, počinje uzimati kalcij iz kostiju.
  • Hipertireoza– (ne hipotireoza) izbjegavajte davati životinjske vratove pošto još uvijek imaju u sebi hormon štitnjače