MASTI

Posted on February 2, 2022January 17, 2022 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged masti, raw food, sirova prehranaLeave a comment

Morate paziti na količinu masti u prehrani!

Masnoća je zdrava za vašeg psa. Ona im pomaže kod živčanih i imunoloških funkcija i kritična je za zdravlje kože. Ali masnoća ima i lošu stranu: ona sadrži dvostruko više kalorija od bjelančevina, te u sebi sadrži vrlo malo količinu vitamina i minerala.

Najčešće kad pričamo u unosu masnoće ne mislimo na na komad loja, već kao dio samog mesa. Znamo da je crveno meso tradicionalno masnije od bijelog mesa, ali količina masti u mesu ovisi i o podrijetulu (vrsti životinji), te s kojeg područja životinje je isto poteklo. Postoje razlike u masnoci unutar mesa iste životinje, neki komadi će imati veći udio masti u odnosu na ostale.

Puranska prsa bez kože sadrže manje masti od purećeg bedra bez kože, kao što i goveđi file sadrži manje masti od goveđih prsa. No, razlika nije jedino kod singularnog proteinskog izvora, dva različita proteina iste kategorije (bijelo i crveno meso) može imati različite omjere masti. Kunić smatramo bijelim mesom poput piletine, međutim piletina je puno masnija u usporedbi s kunićem. Dok je kozje meso jedno od najnezasićenijih crvenih mesa na tržištu u usporedbi sa svim ostalim izvora crvenog mesa koje se uzgajaju.

Još je važno napomenuti da će koža svih životinja sadržavat znatnu količinu masti, bez obzira na protein od kojeg potjeće. Proteini divljači i onih koji su uzgojeni na pašnjacima mnogo su mršaviji u usporedbi s komercijalno uzgojenim mesom.

Dobro je dodati malo masti u prehranu vašeg psa.

Omega-3 ulja poput ribljeg ulja mogu minimizirati upalu i pomoći u zaštiti od stanja poput artritisa, srčanih bolesti ili čak raka.

A tko ne voli kokosovo ulje svom psu? Kokosovo ulje ima protuupalna svojstva, ali također pomaže u zaštiti od antibakterijskih, antivirusnih i antifungalnih infekcija te pomaže u održavanju zdrave kože, dlaka i probavnog sustava.

Ali ispada da davanje vašeg psa dodatnih masti u njegovoj prehrani nije baš tako jednostavno kao dodavanje malo ribe ili kokosovog ulja u njegovu hranu. Postoje različite vrste masti koje mogu koristiti zdravlju vašeg psa … a masnoća koju trebate koristiti ovisi o vrsti proteina koji ga hranite.

Objasnio je kako unošenje pravilno izbalansiranih masti može poboljšati ne samo zdravlje i dugovječnost vašeg psa, već čak i njegove mentalne sposobnosti i njegovo ponašanje.

Također nam je rekao o najboljim mastima koje možete dodati u hranu vašeg psa, ovisno o tome koje proteine hranite kao dio prehrane vašeg sirovog mesa. Pružit ćemo vam jednostavan vodič za uravnoteženje masti za vašeg psa u roku od jedne minute.

Ali prvo, neka pozadina masti.

Važno je uravnotežiti masti

Znate izraz “ti si ono što jedeš.” Pa … tvoj pas je masti koje jede. Kad vaš pas jede masti, on se ugrađuje pravo u stanične membrane svake stanice u njegovom tijelu.

Zdrave ćelijske membrane su temelj dobrog zdravlja … a nezdrave membrane mogu učiniti stanice manje učinkovitima, utječući na organe i cijelo tijelo vašeg psa. Istraživanja pokazuju da hranjenje dovoljno masti, u pravom balansu, može razviti bolji mozak i bolje ponašanje. Štenci brže uče i pamte više, a stariji psi ostaju mentalno oštri.

Pravilno izbalansirane masti također podržavaju bolje zdravlje očiju i srca te razvijaju više mišića i manje masti u tijelu, što dovodi do boljih sportskih performansi.

Općenito, ako hranite vašeg psa odgovarajućim mastima, on će imati manje zdravstvenih problema (što mu pomaže da živi što duže). Masti moraju biti kvalitetne i apsolutno svježe. Masnoće se brzo užegnu, a užegle masti mogu stvoriti kronične zdravstvene probleme.

Užegnute masti smanjuju hranjivu vrijednost hrane, mogu prouzrokovati proljev, probleme s jetrom i srcem, degeneraciju makule, kao i oštećenje stanica, rak, artritis i čak smrt.

Zbog toga ne želite dehidrate s dodanim mastima. Masti će se brzo pokvariti nakon otvaranja vrećice i hrane koja je izložena kisiku.

Proteini i Aminokiseline

Posted on January 27, 2022January 17, 2022 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged aminokiseline, proteini, raw food, sirova prehrana za mačke, sirova prehrana za pseLeave a comment

PROTEIN

U prehrani postoje tri glavna makronutrijenta – protein, masti i ugljikohidrati. Proteini su strukturne komponente organa, mekog tkiva, mišićnih vlakana, kože, kose, noktiju i krvi; mogu funkcionirati kao enzimi, hormoni i antitijela. Oni se prvenstveno koriste za prijenos i pohranu molekula u tijelu. Višak proteina koji nadmašuje potrebu za održavanjem mišićnog tkiva koristi se za energiju.

Novi proteini mogu se sintetizirati prehrambenim aminokiselinama ili aminokiselinama koje tijelo samo stvara. Protein se koristi da bi obuhvatio sve potrebe esencijalnih aminokiselina, uz ispunjavanja potreba za ugljikovim kosturom (veza između atoma unutar kemijskog spoja) i dušikom. To znači da psi i mačke nemaju minimalni zahtjev za cijelim, netaknutim proteinima, ali imaju minimalne zahtjeve za aminokiseline, ugljikove kosture i dušik.

PROTEIN & AMINOKISELINE

Razgradnja proteina započinje u želucu enzimom pepsin i klorovodičnom kiselinom. Djelomično probavljena hrana tada se prenosi u tanko crijevo. Enzimi gušterače oslobađaju se u tankom crijevu kako bi se proteini mogli razgraditi u aminokiseline kako bi se omogućila apsorpcija. Nakon što se aminokiseline apsorbiraju u tijelo, iskorištavaju se za stvaranje tkivnih proteina, enzima, albumina, hormona i drugih spojeva koji sadrže dušik. Višak aminokiselina koristi se za deaminaciju i energiju.

AMINOKISELINE

U totalu, postoje 22 aminokiseline, sve ih smatramo bitnima za funkciju jedinke, jedina razlika kao i kod vitamina je u tome što neke smatramo esencijalnim jer ih tijelo ne može sintetizirati, pa ih iz tog razloga moramo osigurati u prehrani. Uz pomoć jetre psi mogu sintetizirati 12 aminokiselina, dok mačke mogu samo 11.

Popis esencijalne aminokiselina koje se ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama, te se moraju unijeti u organizam kroz prehranu su:

arginin
histidin
izoleucin
leucin
lizin
metionin
fenilalanin
treonin
triptofan
valin
taurin (samo za mačke)

Uvjetno esencijalne aminokiseline su aminokiseline koje tijelo treba u doba fizioloških i patoloških stanja. Pojedine pasmine imaju naslijeđene predispozicije što utječe na ishod sintetiziranih aminokiselina. Uz to, određena zdravstvena stanja mogu utjecati na sintetizaciju aminokiselina.

Glutamin

Fiziološki čimbenici kao što su rast, trudnoća i dojenje utječu na potrebe glutamina u prehrani. Uz to, medicinska stanja i prehrana s malo proteina također utječu na razinu glutamina u tijelu. Kritično bolesne jedinke imaju veće zahtjeve za glutaminom. Pretpostavlja se da u vrijeme veoma stresnog razdoblja tijelo nije u stanju sintetizirati dovoljne količine ove aminokiseline.

Glutamin je uvjetno neophodan i pokazuje se korisnim u medicinskim stanjima kao što je sindrom propusnog crijeva. Psi i mačke koji imaju problema s probavom ili sindromom propusnih crijeva imaju koristi od dodavanja glutamina u prehranu.

Taurin

Ne smatramo ga esencijalnom aminokiselinom za pse, zapravo on ni nije aminokiselina, nego spoj sličan aminokiselini. Za razliku od mačaka, psi su u stanju sintetizirati dovoljnu količinu taurina, međutim, postoje medicinska stanja koja povećavaju potrebu za taurinom.

Psi sa srčanim stanjima imaju veće zahtjeve za taurinom. U nedavnim zbivanjima, nedostatak taurina povezan je s dilatacijom kardiomiopatije srca. Zatim, postoje određene pasmine pasa koje imaju genetsku predispoziciju za srčane anomalije/bolesti. Za takve pse se preporučuje osigurati zadovoljavajući unos taurina.

Taurin je esencijalna aminokiselina za mačke jer ga ne mogu samostalno sintetizirati s drugim aminokiselinama. Stoga se taurin u prehrani mora unositi u odgovarajućim količinama.

Prehrambene potrebe za glutaminom i taurinom lako se postižu kada prehrana sadrži sirovo meso, jaja i ribu.

IZVORI AMINOKISELINA U PREHRANI

Sad kad razumijemo da su proteini izvor aminokiselina, moramo razjasniti, koji su proteini najbolji izvor aminokiselina. Proteine dijelimo u dvije kategorije: one sa visokom prehranbenom vrijednosti, i one niske prehranbene vrijednosti.

Ne sadrži svaki protein koji vaš pas jede sve potrebne aminokiseline … u stvari, većina ih nema. Ali ako su sve esencijalne aminokiseline prisutne u proteinu – i u dovoljno velikim količinama da bi bile od koristi – tada će taj protein imati visoku prehrambenu vrijednost.

Ako nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina; ili su one prisutne u malim količinama, protein će imati nisku prehrambenu vrijednost. A prehrambena vrijednost proteina se mjeri po vrijednosti aminokiseline koja se nalazi u najmanjoj količini u tom proteinu (to se naziva ograničavajuća aminokiselina).

Proteini s najvećom količinom esencijalnih aminokiselina su životinjski proizvodi poput mišićnog mesa, sirovih mesnih kostiju i organa. Govedina, janjetina, svinjetina (ne hrani u sirovom obliku), puretina, piletina, jaja i riba samo su neki primjeri životinjskih bjelančevina koji pružaju široki spektar esencijalne aminokiseline za stvaranje optimalne prehrane. Količina aminokiselina prisutnih u svakom proizvodu ovisit će o više faktora, uključujući vrstu životinje, udio masti, prehranu kojom se životinja hranila, uvjete prerade mesa, uvjete skladištenja i vrijeme skladištenja istog. No, jedini proizvod koji sadrži sve esencijalne aminokiseline, u optimalnoj količini, su jaja. Proteini niske vrijednosti su ponajviše biljni proteini. Izvori proteina mogu se kombinirati na temelju njihovog viška/manjka aminokiselina. Kombinacija različitih izvora proteina se potieč jer jedino na taj način možete dobiti izbalansiranu prehranu.

Vitamini topljivi u mastima

Posted on April 30, 2019 Posted in 2.0, mačke, UncategorizedTagged pas, psi, raw, vitamini, vitamini topljivi u mastiLeave a comment

Vitamini topljivi u mastima su oni vitamini koji trebaju žučnu sol ili mast kako bih se mogli apsorbirati u tijelo (višak se pohranjuje u jetri i masnom tkivu). Vitamini A, D i E su esencijalni vitamini topljivi u mastima, tijelo ih ne može sintetizirati, stoga ih moraju unijeti u organizam pomoću prehrane.

Vitamin A

Poznatiji kao retinol, je vitamin topljiv u mastima. On nam je potreban za normalan vid, rast, reprodukciju, funkcioniranje imuniteta i održavanje zdravih funkcija epitelnog tkiva. Vitamin A je također, uključen u ekspresiju i regulaciju mnogih gena. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Kod biljaka se nalazi kao provitamin A ili β-karoten. Karotenoidi, koji se nalaze u biljnim izvorima, apsorbiraju se upola slabije, za razliku od vitamina A. Osim toga, učinkovitost apsorpcije se smanjuje s povećanjem karotenoida u hrani. Važno je napomenuti, da mačke mogu apsorbirati β-karoten, ali ga ne mogu pretvoriti u retinol. Sve sirove dijete koje se sastoje od 5% jetre i drugih organa pružit će preporučenu količinu vitamina A i psima i mačkama.

*vitamin A, kao i svi ostali vitamini topljivi u mastima, može biti toksičan u prevelikim dozama. Unosom većih količina od preporučene, dolazi do akutnog trovanja, čiji su simptomi, ljuštenje kože, zbog suhoće, umor, nesanica…

Vitamin A u prevelikim dozama oštećuje jetru, živce, doprinosi bolovima u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima, kod gravidnih kuja i mačaka utječe i na sam fetus.

pšenična trava – na 28g/3600mcg vitamina A
goveđa jetra – na 28g/1432mcg vitamina A
ulje jetre bakalara – na 28g/1350mcg vitamina A
pileća jetra – na 28g/939mcg vitamina A
goveđi bubreg – na 28g/118mcg vitamina A
srednje kokošje jaje – na 44g/71mcg vitamina A

Vitamin D

Još poznatiji kao kalciferol, je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom Sunca (psi ga ne mogu sintetizirati pomoću Sunca) . Riječ je o hormonu steroidne strukture. Iako, u skupinu vitamina D ulazi čak 7 zasebnih vitamina, kada pričamo o njemu, mislimo na vitamina D2 (ergokalciferol – nalazimo ga u biljkama) i D3 (kolekalciferol – nalazimo ga u životinjama). Apsorpcija vitamina D2 teža je za pse i mačke, za razliku od vitamina D3. Primarna mu je funkcija, poboljšavanje apsorpcije i mobilizacije crijeva, te sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi.

Ako 15% do 20% prehrane čine sirove plave ribe (losos, tuna, pastrva, skuša, srdela…), u njoj je osigurana adekvatna količina vitamina D, kako bi zadovoljila preporučenu dnevnu količinu.

ulje jetre bakalara – na 28g/11.25mcg vitamina D
divlji losos – na 28g/4mcg vitamina
ružičasti losos – na 28g/3mcg vitamina
atlanska haringa – na 28g/1.17mcg vitamina D
goveđa jetra – na 28g/0.35mcg vitamina D

Vitamin E

Skup osam spojeva, četiri tokoferola i četiri tokotrienola. Tokoferoli su rasprostranjeniji u hrani, za razliku od tokotrienola. U najvećim količinama ih možemo naći u zelenom lisnatom povrću, a u najmanjim u orašastim plodovima i sjemenkama. Nadalje, u mesu ih ima najviše u masnom tkivu.

Prvenstveno djeluje kao antioksidans u tijelu, gdje sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina, te reagira sa slobodnim radikalima. Osim toga, vitamin E ima vitalnu ulogu u reprodukciji, modulira signalizaciju na stanicama i imunološku funkciju, regulira transport gena i inducira apoptozu.

*Dugoročno uzimanje prevelikih doza dovodi do oštećenja vida.

pšenična trava – na 28g/2560mcg vitamina E
suncokretove sjemenke – na 28g/9.94mcg vitamina E
bademi – na 28g/7.33mcg vitamina E

Vitamin K

Jedini ne esencijalan vitamin topljiv u mastima. Poznatiji kao koagulacijski/antihemoragični vitamin. Vitamina K ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nadalje, on je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi.

Kad pričamo o vitaminu K, zapravo pričamo o tri različita vitamina: vitamin K1 (fitomenadion), vitamin K2 (menakinon) i vitamin K3 (menadion). Vitamin K3, za razliku od K1 i K2, nije prirodnog podrijetla. Iako, se vitamin K2 prirodno stvara u crijevima pomoću crijevne flore, dodavanjem vitamina K1, kojeg možemo naći u velikim količinama u zelenom lisnatom povrću, pomaže u općenitoj fermentaciji biljnih vlakana u crijevima.

pšenična trava – na 28g/280mcg vitamina K
blitva – na 28g/233mcg vitamina K
kelj – na 28g/110.5mcg vitamina K
gorušice – na 28g/73mcg vitamina K

Pas – dnevna nutritivna potreba

Posted on February 20, 2019 Posted in 2.0, RAW 101Tagged dnevna potreba, nutrijenti, pas, psi, raw, sirova, sirova prehrana za pse, vitaminiLeave a comment

Tablica se odnosi na nutritivne potrebe psa/štenca po izračunima “Savjeta za istraživanje prehrane (Nutritional Research Council )”. Navedene su minimalne, preporučene i/ili maksimalne dnevne količine nutrijenata za obrok od 1000 kcal.

*tablica se ne odnosi na nutritivne potrebe bolesne ili gravidne jedinke.

Nutrijenti	Pas	Štene
Minerali
Kalcij	0.5g (minimalno) 1g (preporučano)	2g (minimalno) 3g (preporučano) 18g (maksimalno)
Željezo	7.5mg	18mg (minimalno) 22mg (preporučano)
Magnezij	300mg	720mg
Fosfor	0.5g (minimalno) 0.75g (preporučano)	2.5g
Kalij	1g	1.1g
Natrij	75mg (minimalno) 200mg (preporučano)	550mg
Cink	15mg	10mg (minimalno) 25mg (preporučano)
Bakar	1.5mg	2.7mg
Mangan	1.2mg	1.4mg
Selen	87.5mcg	52.5mcg (minimalno) 87.5mcg (preporučano)
Jod	220mcg	220mcg
Klor	300mg	720mg
Vitamini
Vitamin A (Retinol)	379mcg (preporučano) 16000mcg (maksimalno)	379mcg (preporučano) 3750mcg (maksimalno)
Tiamin (B1)	0.56mg	0.34mg
Riboflavin (B2)	1.05mg (minimalno) 1.3mg (preporučano)	1.05mg (minimalno) 1.32 mg (preporučano)
Niacin (B3)	4.25mg	4.25mg
Vitamin B6	0.375mg	0.375mg
Folna Kiselina (B9)	67.5mcg	68mcg
Pantotenska kiselina (B5)	3.75mg	3.75mg
Vitamin B7 (Biotin)	60mcg	60mcg
Vitamin B12	8.75mcg	8.75mcg
Vitamin C	nema podataka	nema podataka
Vitamin D	2.75mcg	2.75mcg
Vitamin E	7.5mg	7.5mg
Vitamin K	0.41mg	0.41mg
Kolin	425mg	425mg

Sastav hranjivih tvari Timusa

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged organi, timusLeave a comment

Goveđi Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	12.2	g
Masti	20.4	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	7	Mg
Željezo	2.1	Mg
Magnezij	14	Mg
Fosfor	393	Mg
Kalij	360	Mg
Natrij	96	Mg
Cink	2.1	Mg
Bakar	0	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	18.1	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	65	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.1	Mg
Niacin	2	Mg
Vitamin B6	0.04	Mg
Folna Kiselina	2	Mcg
Pantotenska kiselina	3	Mg
Vitamin B12	2.1	mcg
Vitamin C	34	mg
Vitamin D	25	IU
Vitamin E	0.7	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeći Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	11	g
Masti	3.16	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	2	mg
Željezo	0.54	mg
Magnezij	14	mg
Fosfor	310	mg
Kalij	302	mg
Natrij	39	mg
Cink	0.98	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	nema podataka	mg
Selen	nema podataka	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	18	IU
Tiamin	0.05	mg
Riboflavin	0.67	mg
Niacin	1.34	mg
Vitamin B6	0	mg
Folna Kiselina	nema podataka	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	11.3	mcg
Vitamin C	0	mg
Vitamin D	4	IU
Vitamin E	0.48	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Srneći Timus (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	73.3	g
Masti	27.7	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	3	mg
Željezo	1.1	mg
Magnezij	23	mg
Fosfor	533	mg
Kalij	488	mg
Natrij	67	mg
Cink	1.5	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0	mg
Selen	16.1	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.2	mg
Niacin	4.8	mg
Vitamin B6	0	mg
Folna Kiselina	22	mcg
Pantotenska kiselina	1.2	mg
Vitamin B12	3.3	mcg
Vitamin C	49.2	mg
Vitamin D	0	IU
Vitamin E	0.1	mg
Vitamin K	0	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Gušterače

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged gušterača, organiLeave a comment

Goveđa Gušterača (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	15.7	g
Masti	18.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	2.2	Mg
Magnezij	18	Mg
Fosfor	327	Mg
Kalij	276	Mg
Natrij	67	Mg
Cink	2.6	Mg
Bakar	0.1	Mg
Mangan	0.2	Mg
Selen	24.7	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.4	Mg
Niacin	4.5	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	3	Mcg
Pantotenska kiselina	3.9	Mg
Vitamin B12	14	mcg
Vitamin C	13.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeća Gušteraća (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	14.8	g
Masti	9.8	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	8	mg
Željezo	2.3	mg
Magnezij	21	mg
Fosfor	400	mg
Kalij	420	mg
Natrij	72	mg
Cink	1.9	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0	mg
Selen	38.8	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.03	mg
Riboflavin	0.25	mg
Niacin	3.7	mg
Vitamin B6	0.07	mg
Folna Kiselina	13	mcg
Pantotenska kiselina	1.1	mg
Vitamin B12	6	mcg
Vitamin C	18	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Gušteraća (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	11	g
Masti	2.1	g
Ugljikohidrati	17	g
Minerali	234
Kalcij	197	Mg
Željezo	44	Mg
Magnezij	2.6	Mg
Fosfor	0.1	Mg
Kalij	0.2	Mg
Natrij	40.8	Mg
Cink	nema podataka	Mg
Bakar		Mg
Mangan	0	Mg
Selen	0.1	Mcg
Jod	0.5
Vitamini	3.5
Vitamin A	0.5	IU
Tiamin	3	Mg
Riboflavin	4.6	Mg
Niacin	16.4	Mg
Vitamin B6	15.3	Mg
Folna Kiselina	nema podataka	Mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	Mg
Vitamin B12	nema podataka	Mcg
Vitamin C	11	Mg
Vitamin D	2.1	IU
Vitamin E	17	Mg
Vitamin K	234	Mcg

Srneća Gušterača (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	63.8	g
Masti	118	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	19	mg
Željezo	2.1	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	329	mg
Kalij	278	mg
Natrij	67	mg
Cink	2.6	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	20.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.4	mg
Niacin	4.3	mg
Vitamin B6	0.2	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	0	mg
Vitamin B12	13.4	mcg
Vitamin C	16	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Slezene

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged organi, slezenaLeave a comment

Goveđa Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	3.0	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	44.6	Mg
Magnezij	22	Mg
Fosfor	296	Mg
Kalij	429	Mg
Natrij	85	Mg
Cink	2.1	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	62.2	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.4	Mg
Niacin	8.4	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	5.7	mcg
Vitamin C	45.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.2	g
Masti	3.1	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	41.9	mg
Magnezij	21	mg
Fosfor	280	mg
Kalij	358	mg
Natrij	84	mg
Cink	2.8	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	32.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.05	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	23	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.9	g
Masti	2.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	22.3	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	260	Mg
Kalij	396	Mg
Natrij	98	Mg
Cink	2.5	Mg
Bakar	0.1	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	32.8	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	5.9	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	3.3	Mcg
Vitamin C	28.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	78.1	g
Masti	19.8	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	6	mg
Željezo	9.3	mg
Magnezij	17	mg
Fosfor	339	mg
Kalij	362	mg
Natrij	97	mg
Cink	1.6	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	61.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	0	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	41	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Jetre

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged jetra, organiLeave a comment

Pileća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	16.9	g
Masti	4.8	g
Ugljikohidrati	0.7	g
Minerali
Kalcij	8	mg
Željezo	9	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	297	mg
Kalij	230	mg
Natrij	71	mg
Cink	2.7	mg
Bakar	0.5	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	54.6	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	11078	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	1.8	mg
Niacin	9.7	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	588	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	16.6	mcg
Vitamin C	17.9	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	0.7	mg
Vitamin K	0	mcg

Pureća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	5.5	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	20	mg
Željezo	8.9	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	279	mg
Kalij	214	mg
Natrij	131	mg
Cink	3.4	mg
Bakar	0.4	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	70.8	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	26901	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.2	mg
Niacin	11.2	mg
Vitamin B6	1	mg
Folna Kiselina	677	mcg
Pantotenska kiselina	6.3	mg
Vitamin B12	19.7	mcg
Vitamin C	24.5	mg
Vitamin D	50	IU
Vitamin E	0.2	mg
Vitamin K	0.8	mcg

Pačja Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.7	g
Masti	4.6	g
Ugljikohidrati	3.5	g
Minerali
Kalcij	11	mg
Željezo	30.5	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	269	mg
Kalij	230	mg
Natrij	140	mg
Cink	3.1	mg
Bakar	6	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	67	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39907	IU
Tiamin	0.6	mg
Riboflavin	0.9	mg
Niacin	6.5	mg
Vitamin B6	0.8	mg
Folna Kiselina	738	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	54	mcg
Vitamin C	4.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Goveđa Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	3.6	g
Ugljikohidrati	3.9	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	4.9	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	387	mg
Kalij	313	mg
Natrij	69	mg
Cink	4	mg
Bakar	9.8	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	39.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	16898	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.8	mg
Niacin	13.2	mg
Vitamin B6	1.1	mg
Folna Kiselina	290	mcg
Pantotenska kiselina	7.2	mg
Vitamin B12	59.3	mcg
Vitamin C	1.3	mg
Vitamin D	16	IU
Vitamin E	0.4	mg
Vitamin K	3.1	mcg

Janjeća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	5.0	g
Ugljikohidrati	1.8	g
Minerali
Kalcij	7	mg
Željezo	7.4	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	364	mg
Kalij	313	mg
Natrij	70	mg
Cink	4.7	mg
Bakar	7	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	82.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	24612	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3.6	mg
Niacin	16.1	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	230	mcg
Pantotenska kiselina	6.1	mg
Vitamin B12	90.1	mcg
Vitamin C	4	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	21.4	g
Masti	3.7	g
Ugljikohidrati	2.5	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	23.3	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	288	mg
Kalij	273	mg
Natrij	87	mg
Cink	5.8	mg
Bakar	0.7	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	52.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	21650	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3	mg
Niacin	15.3	mg
Vitamin B6	0.7	mg
Folna Kiselina	212	mcg
Pantotenska kiselina	6.6	mg
Vitamin B12	26	mcg
Vitamin C	25.3	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Srneća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	19.93	g
Masti	4.85	g
Ugljikohidrati	2.91	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	6.4	mg
Magnezij	20	mg
Fosfor	379	mg
Kalij	308	mg
Natrij	77	mg
Cink	12	mg
Bakar	nema podataka	mg
Mangan	nema podataka	mg
Selen	nema podataka	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39056	IU
Tiamin	0.173	mg
Riboflavin	2.44	mg
Niacin	10.55	mg
Vitamin B6	0.96	mg
Folna Kiselina	125	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	59.85	mcg
Vitamin C	0.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Mozga

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged mozak1 Comment

Goveđi Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.9	g
Masti	10.3	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	43	Mg
Željezo	2.5	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	362	Mg
Kalij	274	Mg
Natrij	126	Mg
Cink	1	Mg
Bakar	0.3	Mg
Mangan	0	Mg
Selen	21.3	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	147	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.2	Mg
Niacin	3.6	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	3	Mcg
Pantotenska kiselina	2	Mg
Vitamin B12	9.5	mcg
Vitamin C	10.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	1	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.4	g
Masti	8.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	1.8	mg
Magnezij	12	mg
Fosfor	270	mg
Kalij	296	mg
Natrij	112	mg
Cink	1.2	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	9	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	3.9	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	0.9	mg
Vitamin B12	11.3	mcg
Vitamin C	16	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjski Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.3	g
Masti	9.2	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	1.6	Mg
Magnezij	14	Mg
Fosfor	282	Mg
Kalij	258	Mg
Natrij	120	Mg
Cink	1.3	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	15.9	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.2	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	4.3	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	6	Mcg
Pantotenska kiselina	2.8	Mg
Vitamin B12	2.2	Mcg
Vitamin C	13.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	74.1	g
Masti	44	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	mg
Željezo	2.1	mg
Magnezij	14	mg
Fosfor	274	mg
Kalij	315	mg
Natrij	127	mg
Cink	1.1	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	10	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	4.3	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	2.7	mg
Vitamin B12	12.2	mcg
Vitamin C	14	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Vitamini topljivi u vodi

Posted on January 9, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged esencijalni, mačke, spoj, topljivi u vodi, vitamini, vodaLeave a comment

Esencijalni vitamin

Vitamin B1

Još poznat kao tiamin, ima ključnu ulogu u zdravlju živaca, mišića i srca, no prvenstveno služi za metaboliziranje ugljikohidrata u glukozu radi dobivanja energije. Zato količina vitamina B1 koja je potrebna, ovisi najviše o količini ugljikohidrata u prehrani.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

pšenična trava – na 28g/0.88mg vitamina B1
šparoge – na 28g/0.04mg vitamina B1
svinjetina – na 28g/0.255mg vitamina B1
svinjsko srce – na 28g/0.174mg vitamina B1
goveđi bubreg – na 28g/0.101mg vitamina B1
goveđa jetra – na 28g/0.053mg vitamina B1
divlji losos – na 28g/0.037mg vitamina B1
plave dagnje – na 28g/0.084mg vitamina B1

*Određene ribe i školjke poput mediteranske dagnje sadrže tiaminazu, enzim koji inhibira funkciju tiamina u tijelu.

Vitamin B2

Još poznat kao riboflavin, potreban je za aktiviranje koenzima, staničnu funkciju (disanje stanica) , te rast i razvoj. Vitamin B2, također igra važnu ulogu u metaboličkim procesima cijeloga tijela, ponajviše metaboliziranju masti i aminokiselina, te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.

Količina vitamina B2 proizvedena u debelom crijevu, povećava se nakon jedenja povrća i druge hrane bogate ugljikohidratima, budući da stimulira proizvodnju vitamina B2 u debelom crijevu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

pšenična trava – na 28g/2080mg vitamina B2
pileća jetra – na 28g/0.502mg vitamina B2
goveđi bubreg – na 28g/0.805mg vitamina B2
goveđa jetra – na 28g/0.778mg vitamina B2
goveđe srce – na 28g/0.257mg vitamina B2
bademi – na 28g/0.323mg vitamina B2
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.201mg vitamina B2

Vitamin B3

Nalazimo ga u dva oblika: nikotinska kiselina (niacin) i nikotinamid (niacinamid i vitamin PP). Služi u procesu pretvaranja ugljikohidrata u glukozu, proizvodi makromolekule (uključujući masne kiseline i kolesterol), olakšava popravke DNA i odgovora na stres.

Psi imaju sposobnost sintetizirati niacin iz triptofana. Zbog toga prehrambeni zahtjevi psa za niacinom ovise o razinama triptofana. Dok mačke ne mogu stvoriti niacin iz triptofana i mora im se davati u odgovarajućim količinama kroz prehranu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

puretina – na 28g/1.902mg vitamina B3
svinjetina – na 28g/1.294mg vitamina B3
govedina – na 28g/1.453mg vitamina B3
piletina – na 28g/2.799mg vitamina B3
goveđi bubreg – na 28g/2.277mg vitamina B3
goveđa jetra – na 28g/3.722mg vitamina B3

Vitamin B5

Još poznat kao pantotenska kiselina, prvenstveno je potreban za koenzim i sintezu nosača proteina. Vitamin B5, također igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti.

“Pantos” znači “svugdje prisutan”, taj je naziv dobio upravo zato što je ovaj vitamin dostupan u mnogim izvorima hrane. Iako ga se može naći u mnogim namirnicama, prisutna količina obično je nedovoljna da bi se zadovoljile preporučene količine. Najveće koncentracije ovog vitamina su u mesu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

svinjetina – na 28g/0.202mg vitamina B5
svinjsko srce – na 28g/0.713mg vitamina B5
goveđe srce – na 28g/0.507mg vitamina B5
goveđi bubreg – na 28g/1.125mg vitamina B5
goveđa jetra – na 28g/2.026mg vitamina B5
pileća jetra – na 28g/1.761mg vitamina B5
divlji losos – na 28g/0.303mg vitamina B5
ružičasti losos – na 28g/0.292mg vitamina B5
govedina – na 28g/0.189mg vitamina B5
piletina – na 28g/0.227mg vitamina B5

Vitamin B6

Čine ga nekoliko sličnih spojeva; piridoksin, piridoksal i piridoksamin. Sva tri su prirodni oblici vitamina B6. U biljkama je vitamin B6, uglavnom kao kemijski spoj piridoksin, dok u mesu je uglavnom piridoksal i piridoksamin. Sva tri u jetri stvaraju vrlo važan koenzim koji služi za stvaranje mnogih enzima u metabolizmu aminokiselina, te pri dekarboksilaciji. Igra vitalnu ulogu u normalnom funkcioniranju živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica, imunološkom sustavu i psihološkim funkcijama. Piridoksin je potreban za pretvorbu triptofana u niacin. Količina vitamina B6 u prehrani najviše ovisi o količini proteina u prehrani.

Kao i vitamin B5, piridoksin se može naći u mnogim različitim namirnicama, ali ima veće koncentracije u sastojcima životinjskog podrijetla. Piridoksin, koji se nalazi u biljkama, stabilniji je od piridoksala i piridoksamina koji se nalazi u sastojcima životinjskog podrijetla . Obrada hrane životinjskog podrijetla ima prosječni gubitak vrijednosti od 0 do 40% piridoksala i piridoksamina. Zato se, upravo zbog održavanja razina vitamina B6 ne preporučuje obrađivanje namirnica životinjskog podrijetla.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

pšenična trava – na 28g/312mg vitamina B6
suncokretove sjemenke – na 28g/0.377mg vitamina B6
svinjetina – na 28g/0.132mg vitamina B6
piletina – na 28g/0.105mg vitamina B6
govedina – na 28g/0.16mg vitamina B6
divlji losos – na 28g/0.207mg vitamina B6
ružičasti losos – na 28g/0.173mg vitamina B6

Vitamin B7

Još poznat kao biotin i vitamin H, potreban je za pretvaranje ugljikohidrata u glukozu koja se koristi kao energija, za proizvodnju aminokiselina i masnih kiselina, te za metabolizam proteina.

Crijevna flora stvara polovicu dnevne potrebe biotina, dok ostatak se mora unijeti kroz prehranu. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (sadrži antimetabolit biotina – avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. U tim slučajevima, kao i kod uzimanja antibiotika, potrebna je veća doza Biotina od preporučene. *Mnoge nutritivne analize ne uključuju razine biotina.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

suncokretove sjemenke – na 28g/1.3mcg vitamina B7
svinjetina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
goveđa jetra – na 28g/10.26mcg vitamina B7
mljevena govedina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 10mcg vitamina B7
ružičasti losos – na 28g/1.67mcg vitamina B7
bademi – na 28g/0.75mcg vitamina B7

Vitamin B9

Još poznat kao Folna kiselina, ima važnu ulogu u sintezi DNA, rastu stanica i funkciji stanica. Osim toga, folna kiselina je potrebna za metabolizam amino kiseline, formiranje kreatinina, te u simbiozi s vitamina B12 proizvodi od metionina homocistein. Važna je u sintezi nukleinskih kiselina i održavanju normalne eritropoeze. Zato pri nedostatku folne kiseline može doći do megaloblastične anemije i problema s probavom.

Folna kiselina, nalazi se u mnogim namirnicama. Međutim, jetra, jaja i lisnato povrće sadrže veće koncentracije. Zbog svoje kemijske nestabilnosti, vitamin B9 se uništava toplinom, smrzavanjem na dugo vremensko razdoblje, te držanjem u vodi.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

suncokretove sjemenke – na 28g/64mcg vitamina B9
pureća jetra – na 28g/192mcg vitamina B9
pileća jetra – na 28g/166mcg vitamina B9
špinat – na 28g/55mcg vitamina B9
goveđa jetra – na 28g/82mcg vitamina B9
goveđi bubreg – na 28g/28mcg vitamina B9
brokula – na 28g/18mcg vitamina B9
kelj – na 28g/18mcg vitamina B9
šparoge – na 28g/15mcg vitamina B9
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 21mcg vitamina B9

Vitamin B12

Još poznat kao kobalamin, on je skup sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Kobalamin igra glavnu ulogu u funkcijama mozga i živaca, kao i stvaranju DNA, RNA i crvenih krvnih stanica. Kobalamin sintetiziraju samo specifični mikroorganizmi. Stoga se mora unijeti u organizam kroz prehranu. Biljke sadrže vrlo malo kobalamina, i prvenstveno se nalazi u hrani životinjskog podrijetla. Bijelo meso, kao što su piletina i puretina, imaju manju količinu vitamina B12 u odnosu na crveno meso.

*Modrozelene alge kao cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže poveće količine lako apsorbljivog vitamina B12.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

goveđa jetra – na 28g/16.75mcg vitamina B12
srnetina – na 28g/1.79mcg vitamina B12
govedina – na 28g/0.68mcg vitamina B12
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.39mcg vitamina B12

Neesencijalni vitamini

Vitamin C

Još poznat kao askorbinska kiselina, smatra se neesencijalnim vitaminom jer ga psi i mačke mogu sintetizirati u tijelu u odgovarajućim količinama. Vitamin C služi kao antioksidant (najjači antioksidans među vitaminima topljivim u vodi), važan je za sintezu kolagena i karnitina, te za metabolizam masnih kiselina i za uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba.

Međutim, to ne znači da hrana koja sadrži vitamin C nije korisna, jer nedostaci istog dovode do avitaminoze, a prevelike količine do stvaranja bubrežnih kamenaca. Najbogatiji izvor vitamina C su raznoliko voće i povrće, neki od njih su:

Slatka paprika – na 28g/36.2mg vitamina C
Švicarska blitva – na 28g/30mg vitamina C
brokula – na 28g/25.3mg vitamina C
kelj – na 28g/26.5mg vitamina C
jagode – na 28g/16.7mg vitamina C
zelje – na 28g/10.4mg vitamina C

*Kolin – vitaminu-sličan esencijalan spoj

Najčešće je u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Važan je u neurološkom razvoju fetusa (neuralne cijevi), izgradnji membrana, putovima dugoročnog pamćenja.

Kolin se sintetizira u jetri u prisutnosti vitamina B12 i folne kiseline. Međutim, to ne znači da davanje hrane bogate kolinom nije korisno za vašeg ljubimca.

goveđa jetra – 28g/94.2mg Kolina
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 129.3mg Kolina
prepeličino jaje (srednje) – u 9g ima 23.7mg Kolina
divlji losos – 28g/ 26.8mg Kolina
ružičasti losos – 28g/26.8mg Kolina
raštika – 28g/6.6mg Kolina

mesozder

Category: 2.0

MASTI

Proteini i Aminokiseline

PROTEIN

PROTEIN & AMINOKISELINE

AMINOKISELINE

IZVORI AMINOKISELINA U PREHRANI

Vitamini topljivi u mastima

Vitamin A

Vitamin D

Vitamin E

Vitamin K

Pas – dnevna nutritivna potreba

Sastav hranjivih tvari Timusa

Sastav hranjivih tvari Gušterače

Sastav hranjivih tvari Slezene

Sastav hranjivih tvari Jetre

Sastav hranjivih tvari Mozga

Vitamini topljivi u vodi

Esencijalni vitamin

Vitamin B1

Vitamin B2

Vitamin B3

Vitamin B5

Vitamin B6

Vitamin B7

Vitamin B9

Vitamin B12

Neesencijalni vitamini

Vitamin C

*Kolin – vitaminu-sličan esencijalan spoj