Sastav hranjivih tvari Slezene

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged organi, slezenaLeave a comment

Goveđa Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	3.0	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	44.6	Mg
Magnezij	22	Mg
Fosfor	296	Mg
Kalij	429	Mg
Natrij	85	Mg
Cink	2.1	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	62.2	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.4	Mg
Niacin	8.4	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	5.7	mcg
Vitamin C	45.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.2	g
Masti	3.1	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	41.9	mg
Magnezij	21	mg
Fosfor	280	mg
Kalij	358	mg
Natrij	84	mg
Cink	2.8	mg
Bakar	0.1	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	32.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.05	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	23	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.9	g
Masti	2.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	22.3	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	260	Mg
Kalij	396	Mg
Natrij	98	Mg
Cink	2.5	Mg
Bakar	0.1	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	32.8	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	5.9	Mg
Vitamin B6	0.1	Mg
Folna Kiselina	4	Mcg
Pantotenska kiselina	1.1	Mg
Vitamin B12	3.3	Mcg
Vitamin C	28.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneća Slezena (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	78.1	g
Masti	19.8	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	6	mg
Željezo	9.3	mg
Magnezij	17	mg
Fosfor	339	mg
Kalij	362	mg
Natrij	97	mg
Cink	1.6	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	61.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	7.9	mg
Vitamin B6	0.1	mg
Folna Kiselina	4	mcg
Pantotenska kiselina	0	mg
Vitamin B12	5.3	mcg
Vitamin C	41	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Jetre

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged jetra, organiLeave a comment

Pileća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	16.9	g
Masti	4.8	g
Ugljikohidrati	0.7	g
Minerali
Kalcij	8	mg
Željezo	9	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	297	mg
Kalij	230	mg
Natrij	71	mg
Cink	2.7	mg
Bakar	0.5	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	54.6	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	11078	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	1.8	mg
Niacin	9.7	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	588	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	16.6	mcg
Vitamin C	17.9	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	0.7	mg
Vitamin K	0	mcg

Pureća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.3	g
Masti	5.5	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	20	mg
Željezo	8.9	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	279	mg
Kalij	214	mg
Natrij	131	mg
Cink	3.4	mg
Bakar	0.4	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	70.8	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	26901	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.2	mg
Niacin	11.2	mg
Vitamin B6	1	mg
Folna Kiselina	677	mcg
Pantotenska kiselina	6.3	mg
Vitamin B12	19.7	mcg
Vitamin C	24.5	mg
Vitamin D	50	IU
Vitamin E	0.2	mg
Vitamin K	0.8	mcg

Pačja Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	18.7	g
Masti	4.6	g
Ugljikohidrati	3.5	g
Minerali
Kalcij	11	mg
Željezo	30.5	mg
Magnezij	24	mg
Fosfor	269	mg
Kalij	230	mg
Natrij	140	mg
Cink	3.1	mg
Bakar	6	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	67	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39907	IU
Tiamin	0.6	mg
Riboflavin	0.9	mg
Niacin	6.5	mg
Vitamin B6	0.8	mg
Folna Kiselina	738	mcg
Pantotenska kiselina	6.2	mg
Vitamin B12	54	mcg
Vitamin C	4.5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Goveđa Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	3.6	g
Ugljikohidrati	3.9	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	4.9	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	387	mg
Kalij	313	mg
Natrij	69	mg
Cink	4	mg
Bakar	9.8	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	39.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	16898	IU
Tiamin	0.2	mg
Riboflavin	2.8	mg
Niacin	13.2	mg
Vitamin B6	1.1	mg
Folna Kiselina	290	mcg
Pantotenska kiselina	7.2	mg
Vitamin B12	59.3	mcg
Vitamin C	1.3	mg
Vitamin D	16	IU
Vitamin E	0.4	mg
Vitamin K	3.1	mcg

Janjeća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	20.4	g
Masti	5.0	g
Ugljikohidrati	1.8	g
Minerali
Kalcij	7	mg
Željezo	7.4	mg
Magnezij	19	mg
Fosfor	364	mg
Kalij	313	mg
Natrij	70	mg
Cink	4.7	mg
Bakar	7	mg
Mangan	0.2	mg
Selen	82.4	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	24612	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3.6	mg
Niacin	16.1	mg
Vitamin B6	0.9	mg
Folna Kiselina	230	mcg
Pantotenska kiselina	6.1	mg
Vitamin B12	90.1	mcg
Vitamin C	4	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjska Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	21.4	g
Masti	3.7	g
Ugljikohidrati	2.5	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	23.3	mg
Magnezij	18	mg
Fosfor	288	mg
Kalij	273	mg
Natrij	87	mg
Cink	5.8	mg
Bakar	0.7	mg
Mangan	0.3	mg
Selen	52.7	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	21650	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	3	mg
Niacin	15.3	mg
Vitamin B6	0.7	mg
Folna Kiselina	212	mcg
Pantotenska kiselina	6.6	mg
Vitamin B12	26	mcg
Vitamin C	25.3	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Srneća Jetra (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	19.93	g
Masti	4.85	g
Ugljikohidrati	2.91	g
Minerali
Kalcij	5	mg
Željezo	6.4	mg
Magnezij	20	mg
Fosfor	379	mg
Kalij	308	mg
Natrij	77	mg
Cink	12	mg
Bakar	nema podataka	mg
Mangan	nema podataka	mg
Selen	nema podataka	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	39056	IU
Tiamin	0.173	mg
Riboflavin	2.44	mg
Niacin	10.55	mg
Vitamin B6	0.96	mg
Folna Kiselina	125	mcg
Pantotenska kiselina	nema podataka	mg
Vitamin B12	59.85	mcg
Vitamin C	0.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sastav hranjivih tvari Mozga

Posted on January 10, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged mozak1 Comment

Goveđi Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.9	g
Masti	10.3	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	43	Mg
Željezo	2.5	Mg
Magnezij	13	Mg
Fosfor	362	Mg
Kalij	274	Mg
Natrij	126	Mg
Cink	1	Mg
Bakar	0.3	Mg
Mangan	0	Mg
Selen	21.3	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	147	IU
Tiamin	0.1	Mg
Riboflavin	0.2	Mg
Niacin	3.6	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	3	Mcg
Pantotenska kiselina	2	Mg
Vitamin B12	9.5	mcg
Vitamin C	10.7	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	1	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Janjeći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.4	g
Masti	8.6	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	mg
Željezo	1.8	mg
Magnezij	12	mg
Fosfor	270	mg
Kalij	296	mg
Natrij	112	mg
Cink	1.2	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	9	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	3.9	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	0.9	mg
Vitamin B12	11.3	mcg
Vitamin C	16	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjski Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	10.3	g
Masti	9.2	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	Mg
Željezo	1.6	Mg
Magnezij	14	Mg
Fosfor	282	Mg
Kalij	258	Mg
Natrij	120	Mg
Cink	1.3	Mg
Bakar	0.2	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	15.9	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.2	Mg
Riboflavin	0.3	Mg
Niacin	4.3	Mg
Vitamin B6	0.2	Mg
Folna Kiselina	6	Mcg
Pantotenska kiselina	2.8	Mg
Vitamin B12	2.2	Mcg
Vitamin C	13.5	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneći Mozak (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	74.1	g
Masti	44	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	10	mg
Željezo	2.1	mg
Magnezij	14	mg
Fosfor	274	mg
Kalij	315	mg
Natrij	127	mg
Cink	1.1	mg
Bakar	0.2	mg
Mangan	0	mg
Selen	10	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	0	IU
Tiamin	0.1	mg
Riboflavin	0.3	mg
Niacin	4.3	mg
Vitamin B6	0.3	mg
Folna Kiselina	3	mcg
Pantotenska kiselina	2.7	mg
Vitamin B12	12.2	mcg
Vitamin C	14	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Jetra i Ostali Organi

Posted on January 9, 2019 Posted in mačke, psi, RAW 101Tagged jetra, mačka, organi, osnove, pas, raw, sir ova prehranaLeave a comment

Poznati još kao multivitamini sirove prehrane, organi su najbitniji dio prehrane, jer za razliku od mišićnog mesa (jetra ima od 10-100 puta veću količinu vitamina i minerala od drugog mesa), oni sadrže velike doze nutrijenata, poput, vitamina A, B12, D, folne kiseline, bakra i mnogih drugih. Bez tih potrebnih nutrijenata, kod mesoždera će veoma brzo doći do nedostatka većine vitamina i minerala u organizmu, posebice vitamina A, B i D. Nedostatak istih može dovesti do ozbiljnih komplikacija, od letargičnosti (vit. B) do razvijanja srčanih bolesti (vit. D), bolesti kostiju poput osteomalacije (vit. D), razvijanju tumora (vit. D), te noćnog sljepila (vit. A) i dr.

Što sve spada pod organe, zašto su potrebni?

Kad pričamo o organima, uvijek prvo spominjemo jetru u zasebnoj kategoriji. Većina će vam uvijek napomenuti da jetra mora biti 5%, od onih 10% organa koje trebate davati u obroku. Zašto je to tako?

Jetra je vrlo bogata vitaminom A za razliku od drugih unutarnjih organa. Ujedno, ona je najbolji izvor željeza u cijelom tijelu “plijena”, jer se najlakše apsorbira u organizmu ljubimca. Možete ih naći skoro u svakom dućanu.

Jetra ima i ljekovita svojstva. Nju najčešće koristimo za neutralizaciju toksina u tijelu, te pomaže u probavi, održavanju zdravlja reproduktivnih organa, oksidaciji krvni zrnaca i pomaže pri prevenciji demencije.

OSTALI ORGANI

Zbog čega moramo davati našem ljubimcu i druge organe, a ne samo jetru u tih 10% ako je tako dobra? Kao i kod mišićnog mesa, tako i kod organa – ključ je u raznolikosti. Ako budete davali samo 5% jetre i 5% bubrega naš ljubimac će biti dobro, no neće dobiti sve potrebne nutrijente, što će na kraju dovesti do hipovitaminoza.

bubrezi – bogat izvor željeza i vitamina B, pomaže u održavanju zdravlja bubrega
slezena
gušterača – pomaže u stvaranju inzulina i enzima
mozak – ima visoke doze željeza, cinka, bakra i DHA, poboljšava funkcije mozga
timus
testisi, jajnici i ostale žlijezde – pomažu u regulaciji hormona i smanjuju rizik od dobivanja raka, problema u ponašanju…
koža – bogata vitaminom D (psi ne mogu stvoriti vitamin D izlaganjem suncu poput ljudi)
oči – bogat DHA-om

Ako niste primijetili organi najviše pomažu onom dijelu tijela kojem su i sami pripadali, pa tako davanje mozga pomaže funkciji mozga, davanje očiju je odlično za vid, bubrezi poboljšavaju funkciju bubrega i dr.

POSTOCI SU SAMO SMJERNICE

Iako je u ovoj zajednici utabano zlatno pravilo 80/10/10 koliko bismo mogli dati određenih dijelova životinje kao dio dnevnog obroka, mnogi to pravilo krše i hrane svoje ljubimce čak do 30% obroka u organima. Naime, organi čine oko 25% ukupne tjelesne mase živog bića i kad hranite svog ljubimca samo 10% njegovog obroka organima, velika je šansa da mu u organizmu fali potrebnih nutrijenata.

Ne, to ne znači da možete otići u dućan i kupiti 30 dag jetrice i dati Fifiju to kao 30% obroka, jer u tom slučaju će vrlo brzo doći do prekomjernim količinama vitaminom A u organizmu, što će dovesti do toga da će vaš Fifi imati proljev koja će nalikovati slapovima Nijagare.

Kada već pričamo o postocima kao smjernicama, moramo biti svjesni činjenice, da je za prvu ruku 10% organa u prehrani je posve dobar omjer, ako nemate više od dvije opcije na tržištu ili ste tek počeli sa sirovom prehranom. Ako pak imate veći izbor organa, ali se ne razumijete previše u računanje ostanite na tih 10% do 15%, i izmjenjujte više vrsta organa u prehrani, uz pažnju da nijedan organ ne prelazi granicu od 5% cjelokupne dnevne/tjedne prehrane. Najbolji način da budete sigurni da su organi međusobno izbalansirani je ako potječu od iste vrste, budući da različite vrste životinja imaju različite količine nutrijenata u istim organima. Dobar primjer je pileća jetra koja ima 4 puta manje vitamina A od pačje, ujedno pačja jetra ima velike količine željeza kao i goveđa slezena pa bi tu došlo do zasićenosti.

No, ako ste spremni baciti se na kalkuliranje nutrijenata možete dati i do 30% prehrane u organima. Klikom na pojedinu sliku, poveznica će vas odvesti na zasebne stranice o nutritivnom sastavu odabranog organa.

*Ako vam ljubimac boluje od neke, dolje navedene bolesti, trebali biste izbjegavati određene, ako ne i sve organe:

Hiperurikozurija– Dalmatineri koji boluju od ove genetičke bolesti ne bi smjeli jesti organe, jer su oni bogati purinom
Akumulacija Bakra u Jetri– psi i mačke koji pate od ove bolesti ne smiju jesti jetru (goveđa, pačja i janjeća) i ostale organe koji sadrže velike količine bakra, no uz ekstremno precizno mjerenje porcija, neki organi i jetre se mogu dati.
Bolesti Bubrega– Organi su veoma bogati fosforom, upravo zato se ne smiju davati psima koji boluju od te bolesti. Naime, bubrezi u tom slučaju ne mogu pravilno probaviti fosfor, što dovodi do toga da prevelike količine fosfora završe u krvotoku, a da bi ga tijelo izbalansiralo, počinje uzimati kalcij iz kostiju.
Hipertireoza– (ne hipotireoza) izbjegavajte davati životinjske vratove pošto još uvijek imaju u sebi hormon štitnjače

Vitamini topljivi u vodi

Posted on January 9, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged esencijalni, mačke, spoj, topljivi u vodi, vitamini, vodaLeave a comment

Esencijalni vitamin

Vitamin B1

Još poznat kao tiamin, ima ključnu ulogu u zdravlju živaca, mišića i srca, no prvenstveno služi za metaboliziranje ugljikohidrata u glukozu radi dobivanja energije. Zato količina vitamina B1 koja je potrebna, ovisi najviše o količini ugljikohidrata u prehrani.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

pšenična trava – na 28g/0.88mg vitamina B1
šparoge – na 28g/0.04mg vitamina B1
svinjetina – na 28g/0.255mg vitamina B1
svinjsko srce – na 28g/0.174mg vitamina B1
goveđi bubreg – na 28g/0.101mg vitamina B1
goveđa jetra – na 28g/0.053mg vitamina B1
divlji losos – na 28g/0.037mg vitamina B1
plave dagnje – na 28g/0.084mg vitamina B1

*Određene ribe i školjke poput mediteranske dagnje sadrže tiaminazu, enzim koji inhibira funkciju tiamina u tijelu.

Vitamin B2

Još poznat kao riboflavin, potreban je za aktiviranje koenzima, staničnu funkciju (disanje stanica) , te rast i razvoj. Vitamin B2, također igra važnu ulogu u metaboličkim procesima cijeloga tijela, ponajviše metaboliziranju masti i aminokiselina, te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.

Količina vitamina B2 proizvedena u debelom crijevu, povećava se nakon jedenja povrća i druge hrane bogate ugljikohidratima, budući da stimulira proizvodnju vitamina B2 u debelom crijevu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

pšenična trava – na 28g/2080mg vitamina B2
pileća jetra – na 28g/0.502mg vitamina B2
goveđi bubreg – na 28g/0.805mg vitamina B2
goveđa jetra – na 28g/0.778mg vitamina B2
goveđe srce – na 28g/0.257mg vitamina B2
bademi – na 28g/0.323mg vitamina B2
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.201mg vitamina B2

Vitamin B3

Nalazimo ga u dva oblika: nikotinska kiselina (niacin) i nikotinamid (niacinamid i vitamin PP). Služi u procesu pretvaranja ugljikohidrata u glukozu, proizvodi makromolekule (uključujući masne kiseline i kolesterol), olakšava popravke DNA i odgovora na stres.

Psi imaju sposobnost sintetizirati niacin iz triptofana. Zbog toga prehrambeni zahtjevi psa za niacinom ovise o razinama triptofana. Dok mačke ne mogu stvoriti niacin iz triptofana i mora im se davati u odgovarajućim količinama kroz prehranu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

puretina – na 28g/1.902mg vitamina B3
svinjetina – na 28g/1.294mg vitamina B3
govedina – na 28g/1.453mg vitamina B3
piletina – na 28g/2.799mg vitamina B3
goveđi bubreg – na 28g/2.277mg vitamina B3
goveđa jetra – na 28g/3.722mg vitamina B3

Vitamin B5

Još poznat kao pantotenska kiselina, prvenstveno je potreban za koenzim i sintezu nosača proteina. Vitamin B5, također igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti.

“Pantos” znači “svugdje prisutan”, taj je naziv dobio upravo zato što je ovaj vitamin dostupan u mnogim izvorima hrane. Iako ga se može naći u mnogim namirnicama, prisutna količina obično je nedovoljna da bi se zadovoljile preporučene količine. Najveće koncentracije ovog vitamina su u mesu.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

svinjetina – na 28g/0.202mg vitamina B5
svinjsko srce – na 28g/0.713mg vitamina B5
goveđe srce – na 28g/0.507mg vitamina B5
goveđi bubreg – na 28g/1.125mg vitamina B5
goveđa jetra – na 28g/2.026mg vitamina B5
pileća jetra – na 28g/1.761mg vitamina B5
divlji losos – na 28g/0.303mg vitamina B5
ružičasti losos – na 28g/0.292mg vitamina B5
govedina – na 28g/0.189mg vitamina B5
piletina – na 28g/0.227mg vitamina B5

Vitamin B6

Čine ga nekoliko sličnih spojeva; piridoksin, piridoksal i piridoksamin. Sva tri su prirodni oblici vitamina B6. U biljkama je vitamin B6, uglavnom kao kemijski spoj piridoksin, dok u mesu je uglavnom piridoksal i piridoksamin. Sva tri u jetri stvaraju vrlo važan koenzim koji služi za stvaranje mnogih enzima u metabolizmu aminokiselina, te pri dekarboksilaciji. Igra vitalnu ulogu u normalnom funkcioniranju živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica, imunološkom sustavu i psihološkim funkcijama. Piridoksin je potreban za pretvorbu triptofana u niacin. Količina vitamina B6 u prehrani najviše ovisi o količini proteina u prehrani.

Kao i vitamin B5, piridoksin se može naći u mnogim različitim namirnicama, ali ima veće koncentracije u sastojcima životinjskog podrijetla. Piridoksin, koji se nalazi u biljkama, stabilniji je od piridoksala i piridoksamina koji se nalazi u sastojcima životinjskog podrijetla . Obrada hrane životinjskog podrijetla ima prosječni gubitak vrijednosti od 0 do 40% piridoksala i piridoksamina. Zato se, upravo zbog održavanja razina vitamina B6 ne preporučuje obrađivanje namirnica životinjskog podrijetla.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

pšenična trava – na 28g/312mg vitamina B6
suncokretove sjemenke – na 28g/0.377mg vitamina B6
svinjetina – na 28g/0.132mg vitamina B6
piletina – na 28g/0.105mg vitamina B6
govedina – na 28g/0.16mg vitamina B6
divlji losos – na 28g/0.207mg vitamina B6
ružičasti losos – na 28g/0.173mg vitamina B6

Vitamin B7

Još poznat kao biotin i vitamin H, potreban je za pretvaranje ugljikohidrata u glukozu koja se koristi kao energija, za proizvodnju aminokiselina i masnih kiselina, te za metabolizam proteina.

Crijevna flora stvara polovicu dnevne potrebe biotina, dok ostatak se mora unijeti kroz prehranu. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (sadrži antimetabolit biotina – avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. U tim slučajevima, kao i kod uzimanja antibiotika, potrebna je veća doza Biotina od preporučene. *Mnoge nutritivne analize ne uključuju razine biotina.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

suncokretove sjemenke – na 28g/1.3mcg vitamina B7
svinjetina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
goveđa jetra – na 28g/10.26mcg vitamina B7
mljevena govedina – na 28g/1.2mcg vitamina B7
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 10mcg vitamina B7
ružičasti losos – na 28g/1.67mcg vitamina B7
bademi – na 28g/0.75mcg vitamina B7

Vitamin B9

Još poznat kao Folna kiselina, ima važnu ulogu u sintezi DNA, rastu stanica i funkciji stanica. Osim toga, folna kiselina je potrebna za metabolizam amino kiseline, formiranje kreatinina, te u simbiozi s vitamina B12 proizvodi od metionina homocistein. Važna je u sintezi nukleinskih kiselina i održavanju normalne eritropoeze. Zato pri nedostatku folne kiseline može doći do megaloblastične anemije i problema s probavom.

Folna kiselina, nalazi se u mnogim namirnicama. Međutim, jetra, jaja i lisnato povrće sadrže veće koncentracije. Zbog svoje kemijske nestabilnosti, vitamin B9 se uništava toplinom, smrzavanjem na dugo vremensko razdoblje, te držanjem u vodi.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neke od njih su:

suncokretove sjemenke – na 28g/64mcg vitamina B9
pureća jetra – na 28g/192mcg vitamina B9
pileća jetra – na 28g/166mcg vitamina B9
špinat – na 28g/55mcg vitamina B9
goveđa jetra – na 28g/82mcg vitamina B9
goveđi bubreg – na 28g/28mcg vitamina B9
brokula – na 28g/18mcg vitamina B9
kelj – na 28g/18mcg vitamina B9
šparoge – na 28g/15mcg vitamina B9
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 21mcg vitamina B9

Vitamin B12

Još poznat kao kobalamin, on je skup sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Kobalamin igra glavnu ulogu u funkcijama mozga i živaca, kao i stvaranju DNA, RNA i crvenih krvnih stanica. Kobalamin sintetiziraju samo specifični mikroorganizmi. Stoga se mora unijeti u organizam kroz prehranu. Biljke sadrže vrlo malo kobalamina, i prvenstveno se nalazi u hrani životinjskog podrijetla. Bijelo meso, kao što su piletina i puretina, imaju manju količinu vitamina B12 u odnosu na crveno meso.

*Modrozelene alge kao cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže poveće količine lako apsorbljivog vitamina B12.

Možemo ga naći u raznoj hrani, neki od njih su:

goveđa jetra – na 28g/16.75mcg vitamina B12
srnetina – na 28g/1.79mcg vitamina B12
govedina – na 28g/0.68mcg vitamina B12
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 0.39mcg vitamina B12

Neesencijalni vitamini

Vitamin C

Još poznat kao askorbinska kiselina, smatra se neesencijalnim vitaminom jer ga psi i mačke mogu sintetizirati u tijelu u odgovarajućim količinama. Vitamin C služi kao antioksidant (najjači antioksidans među vitaminima topljivim u vodi), važan je za sintezu kolagena i karnitina, te za metabolizam masnih kiselina i za uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba.

Međutim, to ne znači da hrana koja sadrži vitamin C nije korisna, jer nedostaci istog dovode do avitaminoze, a prevelike količine do stvaranja bubrežnih kamenaca. Najbogatiji izvor vitamina C su raznoliko voće i povrće, neki od njih su:

Slatka paprika – na 28g/36.2mg vitamina C
Švicarska blitva – na 28g/30mg vitamina C
brokula – na 28g/25.3mg vitamina C
kelj – na 28g/26.5mg vitamina C
jagode – na 28g/16.7mg vitamina C
zelje – na 28g/10.4mg vitamina C

*Kolin – vitaminu-sličan esencijalan spoj

Najčešće je u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Važan je u neurološkom razvoju fetusa (neuralne cijevi), izgradnji membrana, putovima dugoročnog pamćenja.

Kolin se sintetizira u jetri u prisutnosti vitamina B12 i folne kiseline. Međutim, to ne znači da davanje hrane bogate kolinom nije korisno za vašeg ljubimca.

goveđa jetra – 28g/94.2mg Kolina
kokošje jaje (srednje) – u 44g ima 129.3mg Kolina
prepeličino jaje (srednje) – u 9g ima 23.7mg Kolina
divlji losos – 28g/ 26.8mg Kolina
ružičasti losos – 28g/26.8mg Kolina
raštika – 28g/6.6mg Kolina

Sastav hranjivih tvari Bubrega

Posted on January 1, 2019 Posted in 2.0, mačke, psi, UncategorizedTagged bubreg, organi1 Comment

Goveđi Bubreg (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	17.4	g
Masti	3.1	g
Ugljikohidrati	0.3	g
Minerali
Kalcij	13	Mg
Željezo	4.6	Mg
Magnezij	17	Mg
Fosfor	257	Mg
Kalij	262	Mg
Natrij	182	Mg
Cink	1.9	Mg
Bakar	0.4	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	141	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	1397	IU
Tiamin	0.4	Mg
Riboflavin	2.8	Mg
Niacin	8	Mg
Vitamin B6	0.7	Mg
Folna Kiselina	98	Mcg
Pantotenska kiselina	4	Mg
Vitamin B12	27.5	mcg
Vitamin C	9.4	mg
Vitamin D	45	IU
Vitamin E	0.2	mg
Vitamin K	–	mcg

Janjeći Bubreg (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	15.7	g
Masti	3.0	g
Ugljikohidrati	0.8	g
Minerali
Kalcij	13	mg
Željezo	6.4	mg
Magnezij	17	mg
Fosfor	246	mg
Kalij	277	mg
Natrij	156	mg
Cink	2.2	mg
Bakar	0.4	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	127	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	316	IU
Tiamin	0.6	mg
Riboflavin	2.2	mg
Niacin	7.5	mg
Vitamin B6	0.2	mg
Folna Kiselina	28	mcg
Pantotenska kiselina	4.2	mg
Vitamin B12	52.4	mcg
Vitamin C	11	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Svinjski Bubreg (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	16.5	g
Masti	3.3	g
Ugljikohidrati	0	g
Minerali
Kalcij	9	Mg
Željezo	4.9	Mg
Magnezij	17	Mg
Fosfor	204	Mg
Kalij	229	Mg
Natrij	121	Mg
Cink	2.8	Mg
Bakar	0.6	Mg
Mangan	0.1	Mg
Selen	190	Mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	198	IU
Tiamin	0.3	Mg
Riboflavin	1.7	Mg
Niacin	8.2	Mg
Vitamin B6	0.4	Mg
Folna Kiselina	42	Mcg
Pantotenska kiselina	3.1	Mg
Vitamin B12	8.5	Mcg
Vitamin C	13.3	Mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	Mg
Vitamin K	nema podataka	Mcg

Srneći Bubreg (na 100g)
Makronutrijenti
Proteini	67.3	g
Masti	28.1	g
Ugljikohidrati	3.5	g
Minerali
Kalcij	11	mg
Željezo	3.4	mg
Magnezij	16	mg
Fosfor	241	mg
Kalij	272	mg
Natrij	178	mg
Cink	2	mg
Bakar	0.5	mg
Mangan	0.1	mg
Selen	80	mcg
Jod	nema podataka
Vitamini
Vitamin A	308	IU
Tiamin	0.3	mg
Riboflavin	1.9	mg
Niacin	7	mg
Vitamin B6	0.4	mg
Folna Kiselina	21	mcg
Pantotenska kiselina	3.3	mg
Vitamin B12	28.2	mcg
Vitamin C	5	mg
Vitamin D	nema podataka	IU
Vitamin E	nema podataka	mg
Vitamin K	nema podataka	mcg

Mg – Miligram

Mcg – Mikrogram

IU – internacionalna mjerna jedinica

Izvori: USDA food composition database i SELF Nutrition Data.

Sve o Kostima

Posted on November 9, 2018 Posted in mačke, RAW 101Tagged barf, GOVEDINA, KOSTI, kosti postotak, pas, patka, prey, psi, RAW 101, zecLeave a comment

Zašto su kosti bitne u sirovoj prehrani?

Kosti sadrže nutrijente, koji su vrlo važni u prehrani pasa. Pomoću njih unose potrebne količine kalcija i ostalih važnih nutrijenata, koji imaju vitalnu ulogu u očuvanju probavnog sustava (stvaranje tvrde stolice). Nadalje, pomoću kostiju psi dobivaju mentalnu stimulaciju, one ujedno pomažu u jačanju mišića vrata i kralježnice, te u održavanju dentalnog zdravlja.

Preporuka je da se kosti daju s mesom i vezivnim tkivom, još uvijek pričvršćenim na njima.

Kad spominjemo kosti u sirovoj prehrani, važno je napomenuti da postoji podjela na: Jestive Kosti i Rekreativne Kosti.

Koja je razlika između Jestive Kosti i Rekreativne Kosti?

Jestive kosti su dovoljno mekane da ih pas može prožvakati i pojesti, bez da dođe do ozljede probavnog traka. Primjer jestivih kosti su kosti peradi i manjih životinja.

Rekreativne kosti se prvenstveno upotrebljavaju kao dodatak prehrani. One ne bi trebale biti svakodnevni dio prehrane psa, nego više kao tjedna poslastica. U idealnom slučaju, kost bi trebala biti dovoljno velika da pas može ukloniti meso sa kosti, ali ne i previše same kosti (inače bi se unijelo previše kalcija u organizam). Važno je i koje kosti dajete, jer nije svaka kost za svakog psa. Vrsta kosti koju dajete svom psu je veoma važna, jer ako odaberete pravu kost, dat će te svom psu zabavnu aktivnost. Ako izaberete pogrešnu kost, pas bi mogao završiti kod veterinara.

Postoje dvije vrste rekreativnih kosti za pse: duge kosti i ravne kosti.

Duge Kosti:kosti koje se obično nalaze u nogama i krilima životinja. One su izgrađene za nošenje tjelesne težine, takve kosti su tvrde i imaju glatku površinu, centar im je pun koštanom srži. Krajevi tih kostiju su mekani, te sadrže puno hrskavice.
Ravne Kosti: kosti kralježnice, rebra, zdjelice i ramena. One su mekanije od dugih kostiju i ne sadrže toliko srži, također, imaju više savijenih površina. Veličina kosti je bitna, nije svaka kost za svakog psa. Veliki psi i agresivni žvakaći zahtijevaju veće kosti, poput goveđih. Najčešće se daje vrat, zdjelica i rebra. Ukoliko niste gadljivi možete davati i lubanju goveda, janjeta i koze. Srednji i mali psi, mogu jesti kosti od manjih životinja, poput jelena, koza, svinja i janjeta.

Sigurnost je na prvom mjestu. Iako su sirove kosti sigurne, mogu stvoriti probleme kod psa ako krivu kost dobije. Nekoliko stvari koje treba izbjegavati kod odabira kostiju:

Blokada u crijevima– Duge kosti imaju mekane krajeve, koji sadrže veći udio hrskavice nego kosti. Zbog toga, one nisu dobar izbor za velike pse i agresivne žvakaće jer oni lagano mogu prožvakati cijelu hrskavicu sa kosti. Ako pas nije naviknut na kosti ili jako pretjera u njima, hrskavica se može nakupiti u crijevima, te može završiti kod veterinara na ispiranju crijeva (klistir) ili čak na operaciji za uklanjanje blokade.
Slomljeni zubi – Površinski dio duge kosti je jako tvrd i može slomiti zube psa. Ravne kosti su bolji izbor za pse, od srednje do velike veličine, jer su mnogo mekše i teže ih je pravilno zagristi. Ravne kosti, također će trajati dulje, jer imaju krute površine koje skrivaju meso bolje od dugih kostiju, što ih čini mnogo zanimljivijim za žvakanjem. Bacite kosti, 1-2 dana nakon što se osuše.
Mekana stolica– Psi koji tek počinju jesti kosti ili oni koji jedu više kosti nego preporučeno, mogu za posljedicu imati mekanu stolicu, to je uzrokovano bogatom i masnom koštanom srži u kosti. Duge kosti sadrže više srži nego ravne kosti, tako da ravne kosti mogu biti bolji izbor, ako pas ima problema sa mekanom stolicom.
Zatvor– Konzumacija velike količine kostiju može uzrokovati zatvor kod pasa. Možda će se vidjeti bijele/žućkaste stolice koje se pretvaraju u prah kad ih se pokupi ili čak, žuti proljev. Općenito, ako pas pojede previše rekreativne kosti, nego što je trebao, samo mu treba dati više mesa i manje kostiju, za sljedeća dva obroka, tako će se uravnotežiti minerali, uključujući kalcij i fosfor.

Ukoliko vam treba pomoć u računanju postotka mišićnog mesa i kosti u određenim komadima mesa, istu možete naći na postu: postotak kosi u mesu ili klikom na isti.

Postotak kosti u komadima mesa

Posted on November 7, 2018 Posted in 2.0Tagged GOVEDINA, KOSTI, mačka, mačke, pas, patka, PILETINA, POsTOTAK KOsTI, PREHRANa, prey, psi, puretina, RAW 101, sirova, Svinjetina, teletina, tvor, zec1 Comment

Govedina

Goveđa rebra: 52%
Goveđi rep: 45% – 65%
Vrh goveđeg repa: 90%

Piletina

Očišćeno cijelo pile bez utrube i perja: 32%
Pileća glava: 75%
Pileći vrat: 36%
Pileća krilca: 46%
Prsni koš: 80%
Pileća leđa: 44%
Pileće nožice: 60%
Pileća prsa: 20%
Pileći batak sa zabatkom: 30%
Pileći batak: 27%
Pileći zabatak: 21%

Patka

Očišćena cijela patka bez utrube i perja: 28%
Cijela divlja patka: 38%
Glava od patke: 75%
Pačji koš : 75%
Pačji vrat: 50%
Pačje krilo: 39%
Pačja nogat: 60%

Janjetina

Janjeći rat: 32%
Janjeća rebra: 27%

Svinjetina

Svinjske nožice: 30%
Svinjski rep: 30%
Svinjska rebra: 30%

Zečetina

Cijeli zec s očišćenom utrubom: 28%
Cijeli zec s krznom i utrubom: 10%
Zečja glava: 75%

Puretina

Cijela purica, očišćena: 21%
Pureći vrat: 42%
Pureće krilo: 33%
Pureća leđa: 50%
Pureća prsa: 14%
Pureći zabatak: 20%
Pureći batak 38%

Teletina

Teleća rebra: 35%
Lopatica: 24%
Cijelo rame (ud i lopatica): 21%

Divlje ptice

Prepelica: 10%
Biserke: 17%
Golupče (Mladi golub): 23%
Divlja patka: 38%
Fazan: 14%
Divlja kokoš (Cornish game hen): 39%

PMR za pse

Posted on November 2, 2018 Posted in RAW 101, UncategorizedTagged pas, PREHRANa, prey, psi, RAW 101, sirova, sirova prehrana za pseLeave a comment

Plijenski model sirove prehrane ili PMR (Prey model raw)– prvenstveno je namijenjen da oponaša prehranu psećih predaka, bez da sami moraju loviti svoju večeru.

Potpuna PRM dijeta sadrži 80% mišićnog mesa, 10% jestivih kostiju, 5% jetre i 5% ostalih organa.

jestive kosti – krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
česti izvori proteina – piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, konjetina, divljač i riba

Postoje dvije vrste PMR-a Franken plijeni Cijeli plijen.

Franken plijen (Franken prey) – učestaliji, jer u jednom obroku, kako biste dobili savršeni omjer mesa/kosti/organa, možete hraniti psa različitim izvorima proteina tj. životinjama i njihovim dijelovima. Postoje dvije vrste, mljeveni i u komadima.

Cijeli plijen(Whole Prey Feeding) – najrjeđi oblik, zbog svoje nedostupnosti i činjenice da morate dati svojem psu čitavu životinju sa perjem/krznom i netaknutom utrobom.

Unatoč tome, CP daje vašem psu savršeno balansiran obrok.
Primjeri cijelog plijena:

Pilići
DOC (jedan dan stari pilići)
Prepelica
Zec
Patka
Riba

*Potrebno je davati što veće komade mesa ili cjelokupnog plijena vašem psu, kako bi osigurali što bolje oralno zdravlje vlastitog ljubimca, ali i mentalno, zbog otpuštanja endorfina za vrijeme konzumacije samog mesa. Nadalje, treba napomenuti da mljeveni obrok ne pomaže u održavanju dentalnog zdravlja.

Preporučena dnevna doza za odraslog psa je 2.5% njegove tjelesne mase. Ona može varirati ovisno o životnim potrebama, ako pas treba izgubiti na težini preporučuje se smanjivanje na 1.5-2% tjelesne mase ili 3% ako treba dobiti na težini.

Pse mlađe od godinu dana treba hraniti više:

– 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
– 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
– 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
– 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Mjesta gdje možete kupiti PMR u Hrvatskoj:

Pajsa mesnica(Franken plijen)
Mesnice (Franken plijen)

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u

PMR za mačke

Posted on November 2, 2018 Posted in RAW 101, UncategorizedTagged mačka, mačke, pmr, PREHRANa, prey, prey model raw, RAW 101, sirovaLeave a comment

Plijenski model sirove prehrane ili PMR (Prey model raw)– namijenjenj je da oponaša prehranu divljih mačaka.

Potpuna PRM prehrana sadrži 84% mišićnog mesa, 6% kosti, 5% jetre i 5% ostalih organa.

jestive kosti – krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
česti izvori proteina – piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, divljač i riba

Postoje dvije vrste PMR-a: Franken plijen i Cijeli plijen.

Franken plijen (Franken prey) – učestaliji, jer u njemu možemo hraniti mačku različitim izvorima proteina tj. životinjama i njihovim dijelovima u jednom obroku, kako bismo dobili savršeni omjer mesa/kostiju/organa. Postoje dvije vrste, mljeveni i u komadima.

Mljeveni, kao što mu samo ime kaže, je cijeli obrok smljeven u konzistencije mljevenog mesa. To je najudaljenije od “prirodne” prehrane, zbog toga što su meso, organi, kosti, zajedno samljeveni, a time ne nude ikakav izazov mački. Međutim, ova metoda najviše sliči hrani iz konzerve, zbog toga je često najjednostavniji oblik sirove prehrane, uz pomoć koje se prebacuje mačku na potpunu sirovu prehranu.

Za razliku od mljevenog, davanje FP-a u komadima daje mačkama mentalnu stimulaciju, jer mačka mora derati komadiće mesa, kako bi ih smanjila na što manje komade.

Cijeli plijen (Whole Prey Feeding) – najrjeđi oblik sirove prehrane, zbog svoje nedostupnosti i činjenice, da morate dati svojoj mački čitavu životinju sa perjem/krznom i netaknutom utrobom.

Unatoč tome, CP daje vašoj mački savršeni omjer mesa, kostiju i organa u prehrani.
Primjeri cijelog plijena koji se mogu dati mačkama:

Pilići
DOC (jedan dan stari pilići)
Miševi
Vjeverice
Prepelica
Srdela

Preporučena dnevna doza za odraslu mačku je 2.5% njezine tjelesne mase. Ona može varirati ovisno o životnim potrebama. Ako mačka treba izgubiti na težini preporučuje se smanjivanje na 1.5-2% tjelesne mase ili 3% ako treba dobiti na težini.

Mačku mlađu od godinu dana treba hraniti više:

4 tjedna – 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
– 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
– 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
– 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Mjesta gdje možete kupiti PMR u Hrvatskoj

Pajsa mesnica(Franken plijen)
Mesnice (Franken plijen)

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u