Sve o Kostima

Zašto su kosti bitne u sirovoj prehrani?

Kosti sadrže nutrijente, koji su vrlo važni u prehrani pasa. Pomoću njih unose potrebne količine kalcija i ostalih važnih nutrijenata, koji imaju vitalnu ulogu u očuvanju probavnog sustava (stvaranje tvrde stolice). Nadalje, pomoću kostiju psi dobivaju mentalnu stimulaciju, one ujedno pomažu u jačanju mišića vrata i kralježnice, te u održavanju dentalnog zdravlja.

 Preporuka je da se kosti daju s mesom i vezivnim tkivom, još uvijek pričvršćenim na njima.

Kad spominjemo kosti u sirovoj prehrani, važno je napomenuti da postoji podjela na: Jestive Kosti i Rekreativne Kosti.

Koja je razlika između Jestive Kosti i Rekreativne Kosti?

Jestive kosti su dovoljno mekane da ih pas može prožvakati i pojesti, bez da dođe do ozljede probavnog traka. Primjer jestivih kosti su kosti peradi i manjih životinja.

Rekreativne kosti se prvenstveno upotrebljavaju kao dodatak prehrani. One ne bi trebale biti svakodnevni dio prehrane psa, nego više kao tjedna poslastica. U idealnom slučaju, kost bi trebala biti dovoljno velika da pas može ukloniti meso sa kosti, ali ne i previše same kosti (inače bi se unijelo previše kalcija u organizam). Važno je i koje kosti dajete, jer nije svaka kost za svakog psa. Vrsta kosti koju dajete svom psu je veoma važna, jer ako odaberete pravu kost, dat će te svom psu zabavnu aktivnost. Ako izaberete pogrešnu kost, pas bi mogao završiti kod veterinara.

Postoje dvije vrste rekreativnih kosti za pse: duge kosti i ravne kosti.

  • Duge Kosti:kosti koje se obično nalaze u nogama i krilima životinja. One su izgrađene za nošenje tjelesne težine, takve kosti su tvrde i imaju glatku površinu, centar im je pun koštanom srži. Krajevi tih kostiju su mekani, te sadrže puno hrskavice.
  • Ravne Kosti: kosti kralježnice, rebra, zdjelice i ramena. One su mekanije od dugih kostiju i ne sadrže toliko srži, također, imaju više savijenih površina. Veličina kosti je bitna, nije svaka kost za svakog psa. Veliki psi i agresivni žvakaći zahtijevaju veće kosti, poput goveđih. Najčešće se daje vrat, zdjelica i rebra. Ukoliko niste gadljivi možete davati i lubanju goveda, janjeta i koze. Srednji i mali psi, mogu jesti kosti od manjih životinja, poput jelena, koza, svinja i janjeta.

Sigurnost je na prvom mjestu. Iako su sirove kosti sigurne, mogu stvoriti probleme kod psa ako krivu kost dobije. Nekoliko stvari koje treba izbjegavati kod odabira kostiju:

  • Blokada u crijevima– Duge kosti imaju mekane krajeve, koji sadrže veći udio hrskavice nego kosti. Zbog toga, one nisu dobar izbor za velike pse i agresivne žvakaće jer oni lagano mogu prožvakati cijelu hrskavicu sa kosti. Ako pas nije naviknut na kosti ili jako pretjera u njima, hrskavica se može nakupiti u crijevima, te može završiti kod veterinara na ispiranju crijeva (klistir) ili čak na operaciji za uklanjanje blokade.
  • Slomljeni zubi – Površinski dio duge kosti je jako tvrd i može slomiti zube psa. Ravne kosti su bolji izbor za pse, od srednje do velike veličine, jer su mnogo mekše i teže ih je pravilno zagristi. Ravne kosti, također će trajati dulje, jer imaju krute površine koje skrivaju meso bolje od dugih kostiju, što ih čini mnogo zanimljivijim za žvakanjem. Bacite kosti, 1-2 dana nakon što se osuše.
  • Mekana stolica– Psi koji tek počinju jesti kosti ili oni koji jedu više kosti nego preporučeno, mogu za posljedicu imati mekanu stolicu, to je uzrokovano bogatom i masnom koštanom srži u kosti. Duge kosti sadrže više srži nego ravne kosti, tako da ravne kosti mogu biti bolji izbor, ako pas ima problema sa mekanom stolicom.
  • Zatvor– Konzumacija velike količine kostiju može uzrokovati zatvor kod pasa. Možda će se vidjeti bijele/žućkaste stolice koje se pretvaraju u prah kad ih se pokupi ili čak, žuti proljev. Općenito, ako pas pojede previše rekreativne kosti, nego što je trebao, samo mu treba dati više mesa i manje kostiju, za sljedeća dva obroka, tako će se uravnotežiti minerali, uključujući kalcij i fosfor.

Ukoliko vam treba pomoć u računanju postotka mišićnog mesa i kosti u određenim komadima mesa, istu možete naći na postu: postotak kosi u mesu ili klikom na isti.

 

Postotak kosti u komadima mesa

Govedina

  • Goveđa rebra: 52%
  • Goveđi rep: 45% – 65%
  • Vrh goveđeg repa: 90%

Piletina

  • Očišćeno cijelo pile bez utrube i perja: 32%
  • Pileća glava: 75%
  • Pileći vrat: 36%
  • Pileća krilca: 46%
  • Prsni koš: 80%
  • Pileća leđa: 44%
  • Pileće nožice: 60%
  • Pileća prsa: 20%
  • Pileći batak sa zabatkom: 30%
  • Pileći batak: 27%
  • Pileći zabatak: 21%

Patka

  • Očišćena cijela patka bez utrube i perja: 28%
  • Cijela divlja patka: 38%
  • Glava od patke: 75%
  • Pačji koš : 75%
  • Pačji vrat: 50%
  • Pačje krilo: 39%
  • Pačja nogat: 60%

Janjetina

  • Janjeći rat: 32%
  • Janjeća rebra: 27%

Svinjetina

  • Svinjske nožice: 30%
  • Svinjski rep: 30%
  • Svinjska rebra: 30%

Zečetina

  • Cijeli zec s očišćenom utrubom: 28%
  • Cijeli zec s krznom i utrubom: 10%
  • Zečja glava: 75%

Puretina

  • Cijela purica, očišćena: 21%
  • Pureći vrat: 42%
  • Pureće krilo: 33%
  • Pureća leđa: 50%
  • Pureća prsa: 14%
  • Pureći zabatak: 20%
  • Pureći batak 38%

Teletina

  • Teleća rebra: 35%
  • Lopatica: 24%
  • Cijelo rame (ud i lopatica): 21%

Divlje ptice

  • Prepelica: 10%
  • Biserke: 17%
  • Golupče (Mladi golub): 23%
  • Divlja patka: 38%
  • Fazan: 14%
  • Divlja kokoš (Cornish game hen): 39%

PMR za pse

Plijenski model sirove prehrane ili PMR (Prey model raw)– prvenstveno je namijenjen da oponaša prehranu psećih predaka, bez da sami moraju loviti svoju večeru.

Potpuna PRM dijeta sadrži 80% mišićnog mesa, 10% jestivih kostiju, 5% jetre i 5% ostalih organa.

  • jestive kosti – krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
  • ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
  • česti izvori proteina – piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, konjetina, divljač i riba

Postoje dvije vrste PMR-a Franken plijeni Cijeli plijen.

Franken plijen (Franken prey) – učestaliji, jer u jednom obroku, kako biste dobili savršeni omjer mesa/kosti/organa, možete hraniti psa različitim izvorima proteina tj. životinjama i njihovim dijelovima. Postoje dvije vrste, mljeveni i u komadima.

Cijeli plijen(Whole Prey Feeding) – najrjeđi oblik, zbog svoje nedostupnosti i činjenice da morate dati svojem psu čitavu životinju sa perjem/krznom i netaknutom utrobom.

Unatoč tome, CP daje vašem psu savršeno balansiran obrok.
Primjeri cijelog plijena:

  • Pilići
  • DOC (jedan dan stari pilići)
  • Prepelica
  • Zec
  • Patka
  • Riba

*Potrebno je davati što veće komade mesa ili cjelokupnog plijena vašem psu, kako bi osigurali što bolje oralno zdravlje vlastitog ljubimca, ali i mentalno, zbog otpuštanja endorfina za vrijeme konzumacije samog mesa. Nadalje, treba napomenuti da mljeveni obrok ne pomaže u održavanju dentalnog zdravlja.

Preporučena dnevna doza za odraslog psa je 2.5% njegove tjelesne mase. Ona može varirati ovisno o životnim potrebama, ako pas treba izgubiti na težini preporučuje se smanjivanje na 1.5-2% tjelesne mase ili 3% ako treba dobiti na težini.

Pse mlađe od godinu dana treba hraniti više:

  • – 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
  • – 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
  • – 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
  • – 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Mjesta gdje možete kupiti PMR u Hrvatskoj:

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u 

PMR za mačke

 

Plijenski model sirove prehrane ili PMR (Prey model raw)– namijenjenj je da oponaša prehranu divljih mačaka.

Potpuna PRM prehrana sadrži 84% mišićnog mesa, 6% kosti, 5% jetre i 5% ostalih organa.

  • jestive kosti – krilca, rep, rebra, vrat, nožice, leđa
  • ostali organi – mozak, testisi, bubrezi, slezena, gušterača, timus, jajnici
  • česti izvori proteina – piletina, puretina, govedina, teletina, junetina, divljač i riba

Postoje dvije vrste PMR-a: Franken plijen i Cijeli plijen.

Franken plijen (Franken prey) – učestaliji, jer u njemu možemo hraniti mačku različitim izvorima proteina tj. životinjama i njihovim dijelovima u jednom obroku, kako bismo dobili savršeni omjer mesa/kostiju/organa. Postoje dvije vrste, mljeveni i u komadima.

Mljeveni, kao što mu samo ime kaže, je cijeli obrok smljeven u konzistencije mljevenog mesa. To je najudaljenije od “prirodne” prehrane, zbog toga što su meso, organi, kosti, zajedno samljeveni, a time ne nude ikakav izazov mački. Međutim, ova metoda najviše sliči hrani iz konzerve, zbog toga je često najjednostavniji oblik sirove prehrane, uz pomoć koje se prebacuje mačku na potpunu sirovu prehranu.

Za razliku od mljevenog, davanje FP-a u komadima daje mačkama mentalnu stimulaciju, jer mačka mora derati komadiće mesa, kako bi ih smanjila na što manje komade.

Cijeli plijen (Whole Prey Feeding) – najrjeđi oblik sirove prehrane, zbog svoje nedostupnosti i činjenice, da morate dati svojoj mački čitavu životinju sa perjem/krznom i netaknutom utrobom.

Unatoč tome, CP daje vašoj mački savršeni omjer mesa, kostiju i organa u prehrani.
Primjeri cijelog plijena koji se mogu dati mačkama:

  • Pilići
  • DOC (jedan dan stari pilići)
  • Miševi
  • Vjeverice
  • Prepelica
  • Srdela

Preporučena dnevna doza za odraslu mačku je 2.5% njezine tjelesne mase. Ona može varirati ovisno o životnim potrebama. Ako mačka treba izgubiti na težini preporučuje se smanjivanje na 1.5-2% tjelesne mase ili 3% ako treba dobiti na težini.

Mačku mlađu od godinu dana treba hraniti više:

  • 4 tjedna – 4. mjeseca 10-8% tjelesne težine
  • – 6. mjeseci 8-6% tjelesne težine
  • – 8. mjeseci 6-4% tjelesne težine
  • – 12. mjeseci 4-3% tjelesne težine

Mjesta gdje možete kupiti PMR u Hrvatskoj

*za više informacija možete se obratiti u Raw grupi na Facebook-u